Biblijski psalmi

Knjiga Psalama zbirka je od 150 poetskih, što znači u paralelizmu – tj. s rimom misli i slika – sastavljenih, tekstova. Različitih su vrsta, iz različitih izvora i vremena. Ovih 150 psalama nisu jedini psalmi u Bibliji. Postoje i u drugim biblijskim knjigama psalmi, najčešće na mjestima koja su važna za literarnu strukturu (npr. pobjednički himan na Crvenom moru Izl 15,1–18; Mojsijeva pjesma Pnz 32; Deborin hvalospjev Suci 5, Anin hvalospjev 1 Sam 2,1–11, završna Davidova pjesma: 2 Sam 23,1–7; zahvalnica spašenih: Iz 12; Jonina molitva: Jn 2,3–10; Juditin hvalospjev Jdt 16). Neke knjige ili njihovi dijelovi ispisane su jezikom psalama (npr. Iz 40–55; Jr; Job). Knjiga Tužaljki mogla bi se označiti kao druga kanonska knjiga psalama.

U nastanku Knjige psalama očita je nakana da bude izabrano upravo ovih 150. To potvrđuje i Septuaginta koja neke psalme drugačije broji negoli hebrejski izvornik, a opet joj je toliko stalo do ukupno 150 da završni psalam 151, koji je višak s obzirom na Hebrejsku Bibliju, stavlja izvan ovog brojanja.

Budući da je i Vulgata brojala psalme prema podjeli u Septuaginti, kršćanski su tumači sve do najnovijeg doba zadržali takvo brojanje. U službenim liturgijskim knjigama u Crkvi psalmi nose taj tradicionalni broj (obično se u zagradama označuje i izvorni broj iz Hebrejske Biblije). Dobro je preuzeti brojanje iz izvornika ponajviše stoga što se upravo taj tekst uzima za prijevode na moderne jezike.

Različit način brojanja nastaje tako da Septuaginta spaja psalam 9 i 10 te psalam 114 i 115, a Ps 116 i Ps 147 razdvaja u po dva psalma. Tako nastaju razlike u brojanju:

hebr. (MT)                  grč. (LXX)
                     ps 1–8
ps 9–10                       ps 9
ps 11–113                   ps 10–112
ps 114–115                 ps 113
ps 116,1–9                  ps 114
ps 116,10–19              ps 115
ps 117–146                 ps 116–145
ps 147,1–11                ps 146
ps 147,12–20              ps 147
ps 148–150                 ps 148–150
                                   ps 151

Kao pomoć dobro je pamtiti: Kad se uz psalam nalazi dvostruko brojanje nr. ps 23 (22) ili ps 22 (23) onda veći broj uvijek označava broj iz hebrejskog izvornika koji je danas uobičajen.

Kompozicija knjige

Iako je Knjiga psalama sastavljena iz 150 pojedinačnih tekstova koje u skladu s vlastitim naslovima (najčešće v1) treba tako i čitati, ipak cijela Knjiga nije neki manje-više slučajan slijed pojedinačnih molitava i pjesama koje bi bez međusobnih veza jedna pokraj druge stajale. Nakon što je H. Gunkel najviše isticao tumačenje psalama s obzirom na povijesni razvoj književnih vrsta koje se nalaze u svakom od tekstova, najnovija istraživanja psalama sve više ističu jedinstvenu kompoziciju cijele knjige (F. L. Hossfeld, N. Lohfink. D. C. Mitchell, E. Zenger). Egzegeza pojedinih psalama dobiva tako nadopunu u egzegezi cijeloga Psaltira. Knjiga psalama što se tiče metode proučava se jednako kao i ostale biblijske knjige. Psalmi povezani u Knjigu imaju kao kompozicijski elementi (dijelovi), kao manje zbirke (nizovi), pa i kao nositelji strukture za cijelu knjigu novu teološku poruku koja nadilazi i nadopunjuje njihov pojedinačni smisao. To se može prepoznati u nekoliko zapažanja o rasporedu psalama:

1. Među psalmima koji slijede neposredno jedan iza drugoga često postoje semantičke, kompozicijske i formalne veze koje nisu slučajne. To su prije svega literarne tehnike promišljenoga raspoređivanja te povezivanje ključnim riječima i motivima pomoću kojih se pojedinačni psalmi vežu u veće cjeline. Obično se koriste obje tehnike kako bi se nizanjem psalama postigao novi zajednički smisao.

Skupina psalama 3–14, primjerice, planski je složena i zajedničkim motivima povezana u strukturirani niz tužaljki i prošnji (ps 3–7), sa hvalospjevom u sredini (ps 8) te opet tužaljki i prošnji (ps 9–14).

Dva ključna retka

ps 3,9: U Jahve je spasenje:
na tvom narodu tvoj je blagoslov!

 i ps 14,7: O neka dođe sa Siona spas Izraelu!
Kad Jahve promijeni udes naroda svoga,
klicat će Jakov, radovat se Izrael.

s motivima "spas" i Božji "narod" okvir su za cijelu kompoziciju.

2. Pojedini psalmi imaju svoju funkciju na razini cijele Knjige psalama. To se odnosi na okvirne psalme 1s te 146–150, koji su poput korica u suvremenim knjigama, ali i na mesijanske kraljevske psalme i na psalme o Božjem kraljevanju koji poput hermeneutičke mreže prožimlju psaltir.

3. "Naslovi" koji su (u r. 1) pojedinačnim psalmima dodijeljeni često raspoređuju srodne psalme prema sadržaju i formi u skupine pa tako nastaje smislena kompozicija više psalama. One utječu i na  strukturu cijele knjige budući da skupine koje ovako nastaju stvaraju shemu s važnom porukom.

Psalme 42–40 te 84s.87s povezuje u skupinu naslov "sinova Korahovih", a ps 73–83 povezuje naslov "Asafov". U njima se prepoznaje teološki relevantan raspored:

psalmi sinova Korahovih

42–49

84s.87s

Tužaljka

42/43 (ja) – 44 (mi)

84 (ja) – 85 (mi)

Odgovor (Božji)

45–48

87

Tužaljka

49 (ja)

88 (ja)

 

Asafovi psalmi

73–77

78–83

pouka

73

78

tužaljka

74 (mi)

79s (mi)

odgovor (Božji)

75s

81s

tužaljka

77 (ja)

83 (ja)

Pritom su i skupine označene zajedničkim naslovom u arhitekturi Knjige psalama smišljeno raspoređene. Tako se npr. u slijedu psalama 42–88 može prepoznati koncentričan raspored:

A

B

C

B

A

psalmi Korahovih sinova

Asafovi psalmi

 Davidovi psalmi

Asafovi psalmi

psalmi Korahovih sinova

42–49

50

51–72

73–83

84–88

4. Izravan naputak da pojedine dijelove Knjige psalama treba čitati i razmatrati kao povezanu cjelinu nalazi se u formuliranju Davidove uloge na tri načina:

a) 73 psalma u HB naslovom "Davidov" povezani su s Davidovim životom, tako da se pojedini psalam čita kao izraz sudbine progonjena i spašena Davida, ili tako da u Davidu treba vidjeti pisca koji izriče riječi psalma, ili pak tako da primjerice u ps 108–110.138–145 treba prepoznati novog Davida koji će doći i pripada budućem spasenju.

b) u 13 psalama uz naslov "Davidov" stoji i konkretna biografska bilješka o Davidovu životu koji prikazuju Knjige Samuelove. I ti su podaci ponajprije ponuda da čitatelj psalma u svom vlastitom životu prepozna pojedine važne situacije koje David proživljava.

c) Čitav psaltir prema svojim obilježjima lako se promatra kao Davidov duhovni dnevnik (Davidova uloga u psalmima tako postaje nositelj idealnog književnog lika Davidova). Knjiga psalama može se čitati kao razmatranje o životopisu povijesnog i mesijanskog Davida.

Podjela Knjige psalama u pet dijelova

Jedinstvenu zbirku od 150 psalama dijele četiri zaključne doksološke, slavljeničke blagoslovne formule ps 41,14; 72,18s; 89,53; 106,48 u pet "knjiga": ps 3–41.42–72.73–78.90–106.107–145. Svaka od njih ima svoju umjetnički dotjeranu arhitekturu, a ps 1s i ps 146–150 okvir su koji zaokružuje svih pet knjiga zajedno.

Blagoslovne formule:

ps 41,14: Blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov,
            od vijeka do vijeka! Tako neka bude! Amen!

ps 72,18s: Blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov,
           koji jedini tvori čudesa!

I blagoslovljeno slavno mu ime dovijeka!
            Sva se zemlja napunila slave njegove!
            Tako neka bude. Amen!

ps 89,53: Blagoslovljen Jahve dovijeka!
            Tako neka bude. Amen!

ps 106,48: Blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov,
            od vijeka dovijeka!
              I sav narod neka kaže:
            "Amen! Aleluja!"

Koja im je zajednička tema i struktura, postoji li ukupna dinamika?

Strukturiranje nekog djela pomoću pet dijelova ili pet knjiga pripada biblijskoj tradiciji kako to pokazuje Tora – Petoknjižje i Knjiga tužaljki, a ima i programatski značaj. Rabinski tumači u Midrašu za psalme govore o tome, otkrivajući smisao takva uređivanja psalama: "Mojsije je sinovima Izraelovim dao pet knjiga Zakona, a David je sinovima Izraelovim dao pet knjiga psalama." Pslami su Izraelov odgovor na Zakon koji mu je dan. Knjiga psalama to još dodatno potvrđuje budući da na početku ima psalam o Zakonu tj. Pouci (Kako se u ps 1 govori o Božjem zakonu?):

Ps 1,1 Blago čovjeku koji...
2... uživa u Zakonu Jahvinu,
            o Zakonu njegovu misli dan i noć.

Ps 1 je hermeneutički ključ za tumačenje cijele knjige i po njemu psaltir postaje Davidova Tora.

 

(Prema E. Zenger, Psalmi)
(5.12.2007., 7.1.2010.)

doc. dr. sc. N. Bilić SJ