Psalmi su hebrejske molitvene pjesme. U najvećoj su mjeri govor Bogu, dakle molitva, a svojom formom primjer su hebrejske poezije koja rimu ne gradi zvukom i slogom, nego ponavljanjem iste misli ili slike u susljednim recima odnosno polurecima. Svojom redovitom ulogom u službenoj molitvi Božjega naroda psalmi ne zahtijevaju toliko da čovjek oštro svojim duhom prati svaki izrečenu riječ, nego molitelja puno više stavljaju u svijet Božjega Duha, oživljujući i hraneći njegov život u Duhu. Upravni govor ona je vrsta svetopisamskog teksta koji daje uvid u unutarnji duševni život pojedinih likova.
U Hebrejskoj Bibliji psalmi se nalaze odmah iz Knjige malih proroka, prije Joba. U Septuaginti Psalmi su smješteni iza Knjiga Makabejaca, tj. zaključka povijesnih knjiga, a prije Mudrih izreka. (Job slijedi tek poslije Pjesme nad pjesmama.) U Vulgati psalmi su smješteni poslije Joba (i prije Mudrih izreka). U suvremenom kanonu (Jeruzalemska Biblija, Šarić) jednako je kao u Vulgati: psalmi nalaze svoje mjesto poslije Joba i prije Mudrih izreka. Tako psalmi na svoj način obuhvaćaju i cjelokupno Jobovo iskustvo i u redoslijedu Svetog pisma molitva su koja nije sputana Božjom udaljenošću, nego prate izravan Jobov razgovor s Bogom. Biblija Stvarnosti (Zagrebačka Biblija) Psalme izdvaja iz Mudrosnih knjiga i stavlja ih poslije Povijesnih i prije Joba kao zasebnu cjelinu.
Podjela na 150, odnosno izbor upravo 150 molitvenih pjesama odgovara čitanju Tore u 150 dijelova upozorava A. Deissler u svojem tumačenju (A. Deissler, Die Psalmen, str. 13).
Prema ugaritskom običaju ime označuje glavnog junaka u pjesmi. Hebrejski izričaj bi već u doba poslije izgnanstva pledirao za autorstvo. Svakako izriče se pripadnost: naznačuje se kojem biblijskom liku pripada psalam, s kim je povezan. (Deissler 14).
Ima psalama koji nisu u užem smislu vezani samo uz hramsko bogoslužje.
Hebrejski psaltir vjerojatno je "objavljen" oko 200. g. pr. Kr. (kad i proroci).
Više od zamisli da proroci žive i nadahnjuju se iz psalama nepoznatih autora valja pretpostaviti suprotno: da je djelovanje i misao proroka utjecala i poticala nastanak psalama.
Ima psalama iz kraljevskoga doba. Vjerojatno je postojala "pjesmarica-molitvenik" prvoga hrama.
Psaltir je "pjesmarica" vjerničke zajednice nakon izgnanstva. Ima psalama iz progonstva, te pogotovo iz vremena nakon Babilona.
Prema C. Westermannu dvije su osnovne vrste psalama: psalmi hvale i psalmi prošnje. Hvala naime – tumači on – u psalmima uključuje zahvalu i pohvalu, proslavu Boga. Prošnja je uvijek i tužaljka, pa onda i molba-molitva protkana izrazima povjerenja.
Skupina psalama koji su po svom sadržaju himni odnosno hvalospjevi dali su hebrejsko ime psalmima (תהילה tehila, ž.r. u jednini), iako su malobrojni. Takvu oznaku npr. nosi (D. 19).
Najbrojniji sačuvani psalmi jesu individualne tužaljke, koji obično imaju ovakvu strukturu:
Jedna moguća klasifikacija psalama izgleda ovako:
1. hvalospjevi
2. tužaljke: - osobne (individualne)
- zajedničke (kolektivne)
3. zahvala naroda
4. ostali
a) proročko-eshatološki
- Božje kraljevanje ps 47; 93; 96-99.
- sionske pjesme: ps 46; 48; 76.
- mesijanski psalmi: ps 2; 45; 72; 89; 110; 132
- o kralju
- proroštva
b) poučni (mudrosne pjesme).
Ovi tekstovi nalaze svoje važno mjesto u Novom zavjetu i pouka su za duhovni život. Isus se obraća Ocu riječima psalma i tako nam daje uvid u najsvetiji i najdublji dio svojega života.
npr. Mt 27,46
O devetoj uri povika Isus iza glasa: "Eli, Eli, lema sabahtani?" To će reći: "Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?" (Ps 22,2).
Slično: Lk 23,46
I povika Isus iza glasa: "Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!" To rekavši, izdahnu.
(Ps 31,6). (Usp. Molitve Raspetoga).
Bibličari nas upozoravaju da se u Novom zavjetu čak četrdeset psalama (gotovo trećina) izravno citira, a kad Pavao poziva da psalmima razgovaramo jedni s drugima (Ef 5,19) i pjevamo hvalu Bogu (Kol 3,16) taj se poziv odnosi upravo na biblijske – starozavjetne psalme.
U psalmima – u hvali i tužbi – očituje se Bog Saveza, tumači A. Deissler (str. 27) koji se iz božanske visine prigiba do čovjeka da ga spasi. Tako psalmi najavljuju Utjelovljenje.
26.02.2010.
N. Bilić