{"id":2714,"date":"2007-12-10T09:47:00","date_gmt":"2007-12-10T08:47:00","guid":{"rendered":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714"},"modified":"2020-01-21T10:03:55","modified_gmt":"2020-01-21T09:03:55","slug":"gajsakova-umjetnost-u-sluzbi-liturgije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714","title":{"rendered":"Gaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije"},"content":{"rendered":"\n

p. Niko Bili\u0107 SJ<\/p>\n\n\n\n

Sa\u017eetak
Ovaj kratak prikaz ima prvo polazi\u0161te u osobnom iskustvu su\u017eivota s patrom Marijanom na Fratrovcu (1982.\u201386.). Drugo mu je polazi\u0161te prepoznavanje biblijskih motiva u onim djelima M. Gaj\u0161aka koja su i formom i porukom vezana uz bogoslu\u017eje. U tri to\u010dke prikaz ponajprije isti\u010de kako je sam umjetnik bio liturg \u2013 Kristov sve\u0107enik, cjelokupnim na\u010dinom \u017eivota, a osobito u cjelono\u0107nim vazmenim bdjenjima. Druga to\u010dka promatra njegova umjetni\u010dka djela koja temom ili konkretnom povije\u0161\u0107u predstavljaju teologiju \u017ertve (pashalno Janje, Raspeti, razoreni vitraji, nikad izvedeni prozori za Jordanova\u010dku kapelicu). Tre\u0107a to\u010dka ovog prikaza \u017eeli se zaustaviti na temi poslanje koju ve\u0107 rani rad, kip Srca Isusova, utjelovljuje, a u stvarala\u0161tvu p. Marijana \u2013 sukladno ekleziolo\u0161kom imperativu: Ecclesia semper reformanda \u2013 najbolji izraz nalazi u ustrajnom usavr\u0161avanju i dotjerivanju umjetni\u010dkih djela.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

1. Uvod<\/h2>\n\n\n\n

Zada\u0107a ovog prikaza vrlo je lijepa i uzvi\u0161ena. Du\u017enost mi je kratko upozoriti \nna poznati vidik Gaj\u0161akove umjetnosti koji odgovara temeljnom obilje\u017eju patra \nGaj\u0161aka kao osobe, a to je liturgija \u2013 bogoslu\u017eje. Dva su razloga koji me \nohrabruju da ovdje prozborim. Prvi je razlog osobno svjedo\u010denje. Sjemeni\u0161ni sam \n\u017eivot proveo pod istim krovom s p. Marijanom, a nakon \u0161to je ve\u0107 umro neko sam \nvrijeme smio koristiti njegov radni stol. Drugi je razlog biblijski. Poznato je \nkako se Sveto pismo od samih po\u010detaka suprotstavlja poku\u0161aju da se svetost i \nnedoku\u010divost Bo\u017ejeg bi\u0107a poistovjeti s klesanim i rezbarenim kumirima koji \nzavode \u010dovjeka. Tako Biblija postavlja vrlo visoke standarde za umjetnost koja \nje uvijek u slu\u017ebi Bo\u017ejeg veli\u010danstva. \u010cuva mu dostojanstvo i inspirativnu \nsnagu, a nikad ga ne nadomje\u0161ta i ne dopu\u0161ta profanaciju i banalizaciju. Primjer \ntakve umjetnosti jesu djela patra Marijana Gaj\u0161aka.<\/p>\n\n\n\n

Iz Svetog pisma jo\u0161 je poznatija definicija koja jedino u \u010dovjeku prepoznaje \nsliku Bo\u017eju. \u010covjek je slika Bo\u017eja, a ne bilo kakvi idoli i kipi\u0107i la\u017enih \nbo\u017eanstava. Osoba i \u017eivotna praksa patra Marijana upravo to potvr\u0111uju. Sv. \npismo, napokon, izvrsno je polazi\u0161te za liturgijsku dimenziju umjetnosti zbog \nstranica i stranica koje opisuju ure\u0111enje i izgled zavjetnog kov\u010dega i \u0161atora \nObjave, koji je ve\u0107 za pustinjskog lutanja bio mjesto Bo\u017eje prisutnosti, te \npotom hrama koji \u0107e biti okosnica identiteta zajednice i prije babilonskog \nsu\u017eanjstva i za velike obnove sve do Kristova vremena. Upravo minucioznost kojom \nbiblijski tekst zahtijeva potankosti u izvedbi svetih predmeta nalazi eminentnan \nprimjer i ostvarenje u radu p. Marijana Gaj\u0161aka.<\/p>\n\n\n\n

2. Marijan Gaj\u0161ak \u2013 liturg <\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Pater Gaj\u0161ak sam bija\u0161e molitelj \n i liturg, Kristov sve\u0107enik du\u0161om i tijelom. I u svom ateljeu imao je molitveno \n mjesto. Na postolju je stajala sveta knjiga. Sam je pripravljao cijele grumenove \n tamjana koji \u0107e poslu\u017eiti za bogoslu\u017eje i stvoriti istinski miomiris. Pamtimo \n o. Marijana iz brojnih svetih misa koje je slu\u017eio. Dr\u017eanje ruku kod sve\u0107eni\u010dke \n molitve ostaje duboko u sje\u0107anju. Ne znam ho\u0107u li pretjerati ako ka\u017eem da sliku \n tih ruku smijemo potra\u017eiti u Marijanovu velikom Raspelu ili jo\u0161 vi\u0161e u grafici \n uskrslog Krista. U propovijedanju bio je nastupom i intonacijom umjetnik. S \n njime smo dijelili trenutke tihog i predanog klanjanja Presvetom sakramentu, \n a poznali smo ga i kao strpljivog ispovjednika na na\u0161im pokorni\u010dkim bogoslu\u017ejima.<\/p>\n\n\n\n

Svojevrstan vrhunac bija\u0161e veliko vazmeno bdjenje koje je p. Marijan organizirao \n i predvodio u fratrova\u010dkoj kapelici, a i u dvori\u0161tu s prigodnom procesijom. \n U toj svetoj no\u0107i egzemplarno se o\u010ditovao umjetnik-liturg. Bija\u0161e to prepoznatljiv \n doga\u0111aj i dubok do\u017eivljaj koji je malobrojne, odva\u017ene, sretnike privukao da \n \u0161est sati provedu u molitvi. Pater Marijan sam je izradio oltarne predmete i \n svete ukrase. Napravio je cio ikonostas. Kapelicu Srca Isusova pretvorio bi \n u mjesto o\u010daravaju\u0107e i zanosne liturgije istoka. Na fotografiji su ostale zabilje\u017eene \n ikonice pred kojima je \u2013 pred svakom od njih \u2013 zapalio malu uljanicu. Pozvao \n me je nekoliko put da mu u bdjenju i euharistijskom slavlju budem pomo\u0107nik glasom, \n stasom i molitvom. Pamtim sve\u010danu odoru svjetlo plave boje koju sam u toj zgodi \n nosio.<\/p>\n\n\n\n

Svi ovi fragmenti i uspomene imaju jedan smisao: upozoriti i podsjetiti da je \nMarijan Gaj\u0161ak svojom osobom bio liturg. Bio je umjetnik-sve\u0107enik, Kristov \nsve\u0107enik. Ne samo pojedina prekrasna, vrhunska umjetni\u010dka djela, nego na\u010din \n\u017eivota bio mu je liturgijski. Kao osoba bio je u slu\u017ebi liturgije ili to\u010dnije u \nslu\u017ebi Bogu.<\/p>\n\n\n\n

3. Teologija \u017ertve<\/h2>\n\n\n\n

\u010covjek se naprosto za\u010dudi kad po\u010dne nabrajati liturgijske umjetnine koje je \np. Gaj\u0161ak za svoga prekratkog i prekinutog zemaljskog \u017eivota ipak uspio \nnapraviti. Njegova djela rese Fratrovac i Otok Gospe od Milosti, samostan na \nDrenovi u Rijeci i katedralu u Mostaru, Banju Luku i Gornje Andrijevce, a tu su \ni osobito vrijedni nacrti za vitraje u kapelici Kolegija na Jordanovcu. Pregled \numjetni\u010dkog rada p. Gaj\u0161aka svjedo\u010di da je zapo\u010deo poma\u017eu\u0107i u stvaranju bo\u017ei\u0107nog \nugo\u0111aja u crkvi. Ve\u0107 to bija\u0161e izravno u slu\u017ebi liturgije. Ako bismo htjeli \nnapraviti neku op\u0107enitu podjelu, smjeli bismo u liturgijskim djelima Marijana \nGaj\u0161aka s jedne strane prepoznati ona koja tvore prostor, s druge strane \nplastiku. Pri tom mislimo ponajprije na vitraje koji nazna\u010duju granicu i \u0161tit \nliturgijskog prostora, a potonje su tematski likovi koji ozna\u010duju sredi\u0161nju \nto\u010dku liturgije \u2013 oltar, odnosno prezbiterij, i pri tom formuliraju neku od \nsredi\u0161njih teolo\u0161kih poruka. Ovdje \u0107emo se kratko zaustaviti na nekoliko djela \nkoja predstavljaju teologiju \u017ertve i duboko su povezana s osobom umjetnika i \nkonkretnim povijesnim okolnostima, te potom na onima koji predstavljaju \nposlanje.<\/p>\n\n\n\n

3.1 Pashalno janje<\/h3>\n\n\n\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Liturgija jest \u017ertva, \n tj. prinos Bogu. Pashalno Janje pripada u ranu fazu p. Marijana. Ranu po godinama, \n ne izvedbom. Smje\u0161teno je ondje gdje i treba biti: na oltaru, tj. oltarnom stolu. \n Nalazi se u kapelici Srca Isusova na Fratrovcu. <\/p>\n\n\n\n

Reljef je prepoznatljiv. \u0160to je Stari Zavjet najavio u pashalnoj no\u0107i, u no\u0107i \n Bo\u017ejeg prolaza, koja ozna\u010duje izlazak iz ku\u0107e ropstva, to se u Novom zavjetu \n ostvaruje. Ivan Krstitelj je pokazao: \u201eEvo Jaganjca Bo\u017ejega\u201d, Isus je najavio \n da \u0107e dati svoj \u017eivot kao otkupninu. Otkrivenje otkriva: \u201eDostojan je zaklani \n Jaganjac primiti slavu\u201d (Otk 5,12), on smije otvoriti Knjigu (5,9). I danas \n mi zazivamo: \u201eJaganj\u010de Bo\u017eji!\u201d, tra\u017ee\u0107i pritom Bo\u017eje milosr\u0111e, a sve\u0107enik s \n oltara ponavlja Krstiteljevu blagovijest: \u201eEvo, vazmeno janje!\u201d<\/p>\n\n\n\n

Na reljefu se vidi kri\u017e kao pozadina ili kao posve\u0107enje i blagoslov odozgora. \nTu je trnje koje je, ako uo\u010dimo dio s donje desne strane u prvom planu kako \ndolazi ispred oltarnog kamena, poput krune spleteno oko oltara. To su znakovi \nraspoznavanja Kristove muke. Na motiv spirale koja se di\u017ee u vis upozorili su \npoznavatelji Gaj\u0161akove umjetnosti. Aureola oko glave, koju poznajemo iz slika \nsvetaca, upozorava na svetost ovog janjeta. To je zaklani Jaganjac, krv te\u010de iz \nrane i razlijeva se. \u201eSvojom si krvlju za Boga otkupio ljude i u\u010dinio ih \nkraljevstvom i sve\u0107enicima\u201d, pi\u0161e u Otkrivenju (5,9). Iz probodena boka pote\u010de \nkrv i voda, bilje\u017ei Evan\u0111elje (Iv 19,34).Stil patra Gaj\u0161aka je uo\u010dljiv. \nRealisti\u010dan, ali ne naturalisti\u010dan. Strahota \u017ertve, ali bez senzacije i naslade. \nI u liku \u017eivotinje umjetnik prikazuje smjernost i predanje slijede\u0107i tako \nbiblijsku inspiraciju: \u201ekao janje na klanje odvedo\u0161e ga, usta svojih ne \notvori…\u201d (Iz 53,7). Na pravokutne detalje koji ispunjaju prostor iznad \n\u017ertvenog janjeta dovest \u0107e nas kasnija analiza. \n<\/p>\n\n\n\n

3.2 Vitraji mostarske katedrale<\/h3>\n\n\n\n
\"\"
Nacrt za vitraj Mostarske katedrale<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

O vitrajima mostarske \n katedrale na simpoziju \u0107e biti kompetentnih rije\u010di. Ovdje \u0107emo ih namjerno spomenuti \n uz teologiju \u017ertve. Mi smo na Fratrovcu gledali samo nacrte kako nastaju. I \n znali smo da se u njima kriju mnoge teolo\u0161ke istine. Mostarski vitraji pripadaju \n u teologiju \u017ertve zato \u0161to su propatili nepravdu i izopa\u010denost ratnih napada \n i razaranja. Tako su liturgijska djela p. Gaj\u0161aka u\u0161la u samu sr\u017e hrvatske crkvene \n povijesti. Doslovce su \u017ertvovana. Mostarski vitraji mogu nam biti simbol. Umjetnik \n je duboko pro\u017eivaljavao doga\u0111aje. Osobito je s pravoslavnima ku\u0161ao odr\u017eavati \n ljudske veze. Podmuklost i divlja\u0161tvo rata zasigurno su jedan od faktora njegove \n bolesti i smrti. Njegova djela bijahu \u017ertvom, on sam bija\u0161e \u017ertva.<\/p>\n\n\n\n

3.3 Skice za kapelicu u jordanova\u010dkom Kolegiju<\/h3>\n\n\n\n
\"\"
Nacrt za vitraje u gornjoj kapelici Kolegija, Zagreb, Jordanovac<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Na osobit na\u010din teologija \u017ertve sa\u017eeta je i u djelima predvi\u0111enima i skiciranima \n za kapelicu sv. Josipa u kolegiju na Jordanovcu. Ovamo pripadaju ba\u0161 zato \u0161to \n nikad nisu dospjela biti izvedena. Naprosto su zamijenjena drugim projektom \n jer p. Gaj\u0161ak uz silu unutarnjih i vanjskih pritisaka nije mogao sve poslove \n dovr\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o malenim nacrtima za vitraje, a bio je predvi\u0111en i reljef na \nsvetohrani\u0161tu. Liturg Marijan zapisuje vlastoru\u010dno uz nacrt: \u201eTreba gledati na \nliturgijsku cjelinu kapelice, a ne toliko na dekoriraju\u0107e elemente\u201d \u2013 i pritom \npodcrtava ono \u201ene\u201d. Nalazimo i obja\u0161njenje koje opet otkriva biblijsku \ninspiraciju i spoj Starog i Novog zavjeta. Umjetnik skicira \u010detiri bi\u0107a iz \nvi\u0111enja proroka Ezekijela koja \u0107e postati simboli \u010detiriju evan\u0111elista. Peta je \nskica goru\u0107i grm, \u010duven motiv iz Knjige Izlaska, koji p. Marijan uzima za simbol \ndjevi\u010danstva presvete Bogorodice. \u0160esti motiv odmah prepoznajemo. Pashalno janje \nnovozavjetni je zaklani jaganjac. On \u017eiv ustaje da \u017eivot daje. Dokazuje da se \nDobri Pastir do kraja poistovjetio s nama. Uzeo je na sebe lik i sudbinu \njanjeta.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ove \n skice za koje na\u0161 umjetnik, brat Zdenko, re\u010de da su na vrhuncima Marijanove \n umjetnosti jesu \u017ertva. \u017drtvovane su, nikad izvedene. Umjetnik ih se na svoj \n na\u010din morao odre\u0107i. Jo\u0161 je jedna sitnica paradoksalno va\u017ena. Za ove prelijepe \n minijature genijalni umjetnik vlastitom rukom zapisa da je to samo \u201egrubo nazna\u010deno\u201d.<\/p>\n\n\n\n

3.4 Raspeti<\/h3>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ono po \u010demu \u0107e \u2013 \n usu\u0111ujem se prorokovati \u2013 p. Marijan najbr\u017ee i najvi\u0161e postati glasovit jest \n tako\u0111er jedno njegovo remek-djelo u slu\u017ebi liturgije. Rije\u010d je o ve\u0107 poznatom \n Raspelu koje je ra\u0111eno, ako se ne varam, za \u017eupnu crkvu u Gornjim Andrijevcima. \n Specifi\u010dan polo\u017eaj tijela i napose ruku pokazuje Krista-Sina Bo\u017ejega koji se \n u posljednjoj boli prinosi Ocu. Kri\u017e posta oltarom. Lice odaje smjerno predanje \n onoga koji ostade poslu\u0161an do smrti. Gledamo li koljena i ruke, vidjet \u0107emo \n kako se u Raspetome skriva i iz njega izbija lik Sina koji u Maslinskom vrtu \n kle\u010di i moli: \u201eAbba, kako ho\u0107e\u0161 ti!\u201d. <\/p>\n\n\n\n

S ovim djelom dolazimo do bitne dimenzije Gaj\u0161akove umjetnosti koja ostaje. \n Prvo, i model i odliveni kip su umjetnine. Nisu sku\u010deni samo na jedno mjesto. \n Pravo ih je umno\u017eiti i pokazati ih svijetu. Tako model ve\u0107 pronalazi svoje mjesto \n u Jordanova\u010dkoj \u017eupnoj crkvi, a novi se odljev mo\u017ee na\u0107i u crkvi Sveta Mati \n slobode, potom na ulazu u grad Vrbnik…. Drugo, vra\u0107amo se na na\u0161e uvodne misli. \n Sam p. Marijan, kao osoba bija\u0161e liturg. Upravo ga je ovaj lik Raspetoga pratio \n u bolesti i umiranju. Sam je pred mnogima u bolesti posvjedo\u010dio: \u201eprije je Marijan \n oblikovao svoga Spasitelja, a sada Spasitelj modelira svoga Marijana\u201d. Dirljiv \n je to sa\u017eetak \u017ertve koju je umjetnik sam prinio, prihva\u0107aju\u0107i te\u0161ku bolest i \n smrt iz ruke Bo\u017eje.<\/p>\n\n\n\n

Upravo s pogledom na umjetnikovu osobu njegova je umjetnost sveta oporuka i \nba\u0161tina povjerena savjesti Dru\u017ebe Isusove. Svoja je djela radio u slu\u017ebi Kristu \ni Crkvi. U isti mah njegova umjetnost svaki poku\u0161aj bilo koje privatne osobe da \nna njegovim djelima stekne bogatstvo ili ugled raskrinkava kao nemoralan i \ndegutantan, izravno suprotan samom umjetni\u010dkom opusu.<\/p>\n\n\n\n

3.5 Uskrs \u2013 dovr\u0161etak \u017ertve<\/h3>\n\n\n\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Ne bi bilo pravo \n ni prema svetopisamskoj inspiraciji niti prema liturgijskoj praksi stati na \n raspe\u0107u. P. Marijan Gaj\u0161ak u vi\u0161e je djela prikazao slavu Kristova uskrsnu\u0107a. \n Na\u0107i \u0107emo i grafiku i reljef an\u0111ela uz prazan grob. Postoji i reljef Uskrsloga \n iz pari\u0161kog razdoblja njegova umjetni\u010dkog rada. Ovdje bih htio zastati samo \n na onoj grafici koja je na\u0161la mjesta u liturgiji na taj na\u010din da je u uskrsnim \n danima bila na oltaru. Zajedno sa zapaljenom uskrsnom svije\u0107om svjedo\u010di o Isusu \n koji je nakon svoje muke mnogim dokazima pokazivao da je \u017eiv (usp. Dj 1,3). \n I mi smijemo, zajedno sa sv. Tomom, na slici p. Marijana vidjeti i mjesto \u010davala \n i ranu na boku. Grobni povoji postado\u0161e sve\u010dane uskrsne haljine. Uko\u010denost mrtvog \n tijela smjenuje gipki pokret uhva\u0107en u trenutku proslave. Tamna pozadina grobne \n stijene prelijeva se u laku, koprenastu bijelinu. I neka mi pater Marijan oprosti \n ako u vi\u0161ebojnom luku koji se nastavlja na Kristovu aureolu prepoznam Noinu \n dugu \u2013 znak vje\u010dnog Saveza sa svim \u017eivim bi\u0107ima koji Bog nikad nije dokinuo \n i koji tako\u0111er ve\u017ee Stari s Novim zavjetom.<\/p>\n\n\n\n

4. Poslanje: Ecclesia semper reformanda<\/h2>\n\n\n\n

Tre\u0107a nas to\u010dka opet vra\u0107a na Fratrovac, mjesto ranih radova i vi\u0161egodi\u0161njeg \nateljea p. Marijana Gaj\u0161aka, a \u017eeli prepoznati u njegovim liturgijskim djelima \nposlanje kao bitnu teolo\u0161ku poruku. <\/p>\n\n\n\n

4.1 Vitraji i svetohrani\u0161te<\/h3>\n\n\n\n
\"\"
Vitraj u zgradi sjemeni\u0161ta Augustin Bea, Zagreb, Fratrovac<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Poznati su njegovi veliki vitraji s mno\u0161tvom pravokutnih elemenata raznih veli\u010dina, oblika i boja \u2013 cijelo bogatstvo u kojem se ocrtava slo\u017eenost i slojevitost, raznovrsnost na\u0161ega svijeta prisutna ve\u0107 na prvoj stranici Svetog pisma. Vitraji stvaraju liturgijski prostor. Na drugoj je strani svetohrani\u0161te kao sredi\u0161nja to\u010dka, mjesto Kristove sakramentalne prisutnosti. Ono na \u0161to ovdje \u017eelim upozoriti jest da svetohrani\u0161te na svoj na\u010din odra\u017eava tu kompleksnost i kompliciranost vitraja. Poruka se mo\u017ee razaznati. Utjelovljenjem Krist ulazi upravo u na\u0161 svijet, preuzima na\u0161u narav. To je njegovo poslanje, koje poslije uskrsnu\u0107a daje svojima: \u201eKao \u0161to je mene poslao Otac, tako ja \u0161aljem vas.\u201d Upravo u slo\u017eeni svijet kakav poznamo, svijet obilje\u017een kri\u017eem, du\u017eni smo po\u0107i s Kristovom ljubavlju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Svetohrani\u0161te u kapelici Srca Isusova, Zagreb, Fratrovac<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

4.2 Srce Isusovo<\/h3>\n\n\n\n

Kip \n Srca Isusova, redovit i poznat motiv, u Gaj\u0161akovim rukama prima osobita obilje\u017eja. \n Veli\u010dinom prati visinu kapelice, i to u kutu, tako da je \u010detverokut prostorije \n dijagonalno iskori\u0161ten. Za razliku od uobi\u010dajena Kristova poziva da do\u0111emo k \n njemu i da nasljedujemo njegovo krotko i ponizno srce, p. Marijan stavlja pred \n nas posve druk\u010diji kontekst. Ovaj kip, kip pred kojim su se generacije molile, \n poru\u010duje: \u201eIdite po svem svijetu! Izabrao sam vas i postavio da idete i rod \n donosite i rod va\u0161 da ostane!\u201d <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Samo srce, tek nazna\u010deno, plamen jedva primjetan odgovara posve realisti\u010dnom \n i odrje\u0161itom stilu p. Marijana. Gracioznost spojena sa sna\u017enom rukom, jasnom \n porukom i odlu\u010dnim stavom suprotnost je i korekcija ljepu\u0161kastom i sladunjavom \n ki\u010du o kojem je i vrlo pobo\u017eni i bogobojazni pater Marijan imao artikuliran \n i o\u0161tar stav. Nema u njega ishitrenosti i prenagla\u0161ivanja. I rane na rukama \n dio su poslanja. A ipak tu je polet koji ostaje.<\/p>\n\n\n\n

Pater Marijan svoju umjetnost shva\u0107a kao slu\u017eenje Bogu, kao bogoslu\u017eje, i \npritom nasljeduje sredi\u0161nju kr\u0161\u0107ansku istinu o utjelovljenju: Sin Bo\u017eji uzima na \nse na\u0161u narav, Bog postaje \u010dovjekom. To je razlog za\u0161to njegova umjetnost ostaje \nopomena i pouka. Isplati se prikazati ono \u0161to je Bog stvorio. Ako ne zna\u0161 \nrealisti\u010dno prikazati lik \u010dovjeka, nemoj svoje mrlje i rastavljene elemente \nprogla\u0161avati dubokoumnom umjetno\u0161\u0107u! Upravo liturgijska djela odre\u0111uju jasnu \ngranicu: nije im zada\u0107a izazvati pompu, skandal i osvojiti prve stranice, nego \nona uzdi\u017eu du\u0161u k Bogu.<\/p>\n\n\n\n

4.3 Su\u0107uti puna<\/h3>\n\n\n\n
\"\"
Su\u0107uti puna<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Posljednje \n djelo p. Marijana na kojem se \u017eelim zaustaviti jest ikona Bogorodice s Djetetom. \n Ima svoju izravnu ulogu u liturgiji jer je na oltaru kapelice u domu na\u0161ih starih \n i bolesnih. Ve\u0107 prije ozna\u010davala je ona mjesto molitve u umjetnikovu ateljeu, \n a i u spomenutim vazmenim bdjenjima prona\u0161la je svoje mjesto.<\/p>\n\n\n\n

Kako u njoj prepoznati teologiju poslanja? Poznato je kako je jednom Crkva \n samu sebe definirala u svojim dokumentima, isti\u010du\u0107i da se treba stalno obnavljati: \n \u201eEcclesia semper reformanda\u201d. Uz p. Marijana do\u017eivio sam upravo u ovoj ikoni \n ostvarenje te va\u017ene formule. Znamo kako je on ustrajno i gorljivo dotjerivao \n svoja djela. Ova ikona odraz je toga perfekcioniranja. Upoznajemo je ponajprije \n u blijedoj skici. Potom su sve crte i boje ve\u0107 jasno odre\u0111ene. I slika je, takore\u0107i, \n ve\u0107 u uporabi \u2013 gotova. Svijetli likovi, boje blage, konture uhvatljive, ali \n lagane. <\/p>\n\n\n\n

A onda, gle iznena\u0111enja! Na ikoni koju bi \u010dovjek dr\u017eao ve\u0107 posve dovr\u0161enom p. \nMarijan jo\u0161 radi i dovr\u0161ava. Dalje i dalje. Ovo \u0161to je danas pred nama, a ne \nznam je li ju umjetnik proglasio dovr\u0161enom, daleko je oboga\u0107enije bojama. One su \nposve guste i mnogo tamnije, crte lice dobile su puno na dubini. \u0160to prije \nbija\u0161e lagano nazna\u010deno, sada je dokraja \u2013 takore\u0107i do reljefa \u2013 izvedeno, \npunije izdu\u017eenije. Sjene su mnogo izra\u017eenije, upravo crne i tako stvaraju \nnagla\u0161eni kontrast bjelini. Od prvotne prozirnosti ne\u0161to se jo\u0161 mo\u017ee prepoznati \nu odje\u0107i Isusovoj. Misao i poruka ostado\u0161e isti, oblik se razvijao i razvijao. \nUmjetnik je radio i radio. To bija\u0161e njegovo \u017eivotno poslanje. Slu\u017eio je \nliturgiji. Slu\u017eio je Bogu.
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

p. Niko Bili\u0107 SJ Sa\u017eetakOvaj kratak prikaz ima prvo polazi\u0161te u osobnom iskustvu su\u017eivota s patrom Marijanom na Fratrovcu (1982.\u201386.). Drugo mu je polazi\u0161te prepoznavanje biblijskih motiva u onim djelima M. Gaj\u0161aka koja su i formom i porukom vezana uz bogoslu\u017eje. U tri to\u010dke prikaz ponajprije isti\u010de kako je sam umjetnik bio liturg \u2013 Kristov […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2714","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-objavljeni-radovi"],"yoast_head":"\nGaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije - Ad maiorem Dei gloriam<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Gaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije - Ad maiorem Dei gloriam\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"p. Niko Bili\u0107 SJ Sa\u017eetakOvaj kratak prikaz ima prvo polazi\u0161te u osobnom iskustvu su\u017eivota s patrom Marijanom na Fratrovcu (1982.\u201386.). Drugo mu je polazi\u0161te prepoznavanje biblijskih motiva u onim djelima M. Gaj\u0161aka koja su i formom i porukom vezana uz bogoslu\u017eje. U tri to\u010dke prikaz ponajprije isti\u010de kako je sam umjetnik bio liturg \u2013 Kristov […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Ad maiorem Dei gloriam\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/paterniko\" \/>\n<meta property=\"article:author\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/paterniko\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2007-12-10T08:47:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-01-21T09:03:55+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/image002-756x1024.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Niko Bili\u0107 SJ\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Niko Bili\u0107 SJ\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714\"},\"author\":{\"name\":\"Niko Bili\u0107 SJ\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a\"},\"headline\":\"Gaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije\",\"datePublished\":\"2007-12-10T08:47:00+00:00\",\"dateModified\":\"2020-01-21T09:03:55+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714\"},\"wordCount\":2927,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/image002-756x1024.jpg\",\"articleSection\":[\"Objavljeni radovi\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714\",\"url\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714\",\"name\":\"Gaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije - Ad maiorem Dei gloriam\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/image002-756x1024.jpg\",\"datePublished\":\"2007-12-10T08:47:00+00:00\",\"dateModified\":\"2020-01-21T09:03:55+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/image002.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/image002.jpg\",\"width\":1104,\"height\":1496},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Gaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/\",\"name\":\"Ad maiorem Dei gloriam\",\"description\":\"doc. dr. sc. Niko Bili\u0107: nastava, duhovnost i cjelo\u017eivotno u\u010denje\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a\",\"name\":\"Niko Bili\u0107 SJ\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/14c6ebb29114394312c36c8ab93231d11917870146d266275d4470c0b6c44b88?s=96&d=blank&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/14c6ebb29114394312c36c8ab93231d11917870146d266275d4470c0b6c44b88?s=96&d=blank&r=g\",\"caption\":\"Niko Bili\u0107 SJ\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\",\"https:\/\/www.facebook.com\/paterniko\",\"https:\/\/www.youtube.com\/user\/paterniko\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Gaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije - Ad maiorem Dei gloriam","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Gaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije - Ad maiorem Dei gloriam","og_description":"p. Niko Bili\u0107 SJ Sa\u017eetakOvaj kratak prikaz ima prvo polazi\u0161te u osobnom iskustvu su\u017eivota s patrom Marijanom na Fratrovcu (1982.\u201386.). Drugo mu je polazi\u0161te prepoznavanje biblijskih motiva u onim djelima M. Gaj\u0161aka koja su i formom i porukom vezana uz bogoslu\u017eje. U tri to\u010dke prikaz ponajprije isti\u010de kako je sam umjetnik bio liturg \u2013 Kristov […]","og_url":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714","og_site_name":"Ad maiorem Dei gloriam","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/paterniko","article_author":"https:\/\/www.facebook.com\/paterniko","article_published_time":"2007-12-10T08:47:00+00:00","article_modified_time":"2020-01-21T09:03:55+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/image002-756x1024.jpg","type":"","width":"","height":""}],"author":"Niko Bili\u0107 SJ","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Niko Bili\u0107 SJ","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"15 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714"},"author":{"name":"Niko Bili\u0107 SJ","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a"},"headline":"Gaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije","datePublished":"2007-12-10T08:47:00+00:00","dateModified":"2020-01-21T09:03:55+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714"},"wordCount":2927,"publisher":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a"},"image":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/image002-756x1024.jpg","articleSection":["Objavljeni radovi"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714","url":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714","name":"Gaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije - Ad maiorem Dei gloriam","isPartOf":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/image002-756x1024.jpg","datePublished":"2007-12-10T08:47:00+00:00","dateModified":"2020-01-21T09:03:55+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#primaryimage","url":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/image002.jpg","contentUrl":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/image002.jpg","width":1104,"height":1496},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=2714#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Gaj\u0161akova umjetnost u slu\u017ebi liturgije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#website","url":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/","name":"Ad maiorem Dei gloriam","description":"doc. dr. sc. Niko Bili\u0107: nastava, duhovnost i cjelo\u017eivotno u\u010denje","publisher":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a","name":"Niko Bili\u0107 SJ","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/14c6ebb29114394312c36c8ab93231d11917870146d266275d4470c0b6c44b88?s=96&d=blank&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/14c6ebb29114394312c36c8ab93231d11917870146d266275d4470c0b6c44b88?s=96&d=blank&r=g","caption":"Niko Bili\u0107 SJ"},"logo":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/amdg.ffrz.hr","https:\/\/www.facebook.com\/paterniko","https:\/\/www.youtube.com\/user\/paterniko"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2714"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2730,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2714\/revisions\/2730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}