Opis Gideonova lika na\u0107i \u0107emo u Knjizi Sudaca od 6. do 8. poglavlja. Gideon je poseban. Za nj Sveto pismo ne donosi oznaku “sudac”, ali klju\u010dna rije\u010d “spasiti” (hebr. 8x \u05d9\ufb2a\u05e2<\/span> 6,14 s.31.36s; 7,2.7; 8,22 u hrv. KS i \u0160ari\u0107: “izbaviti”) upozorava na bitnu funkciju svih sudaca koji zajednicu kao Bo\u017eji poslanici izbavljaju iz nevolje. U skladu sa suvremenom analizom likova Gideon ne pripada me\u0111u one koji su postojani i uvijek na istoj duhovnoj visini, nego ima svoj unutarnji razvoj, obrate i preokrete. Zaklju\u010dak njegova puta i dovr\u0161etak poslanja koje je imao izvr\u0161iti bit \u0107e vrlo dvozna\u010dan.<\/p>\n\n\n\n Dublji teolo\u0161ki razlozi istaknuti su nastupom jedine osobe koja uz Deboru u Knjizi sudaca nosi proro\u010dki naslov. Drugi dio uvoda (6,7\u201310) donosi prvi Bo\u017eji odgovor na vapaj Izraelaca (6,6). Jedan prorok progovara, upozorava na Bo\u017eji identitet (kao suprotnost Baalu 6,25\u201332 i \u201ebogovima Amorejaca\u201c 6,10) i na sredi\u0161nje Bo\u017eje djelo: izbavljenje iz ku\u0107e ropstva i darivanje obe\u0107ane zemlje.<\/p>\n\n\n\n Prorok koji ostaje toliko povu\u010den i posve predan slu\u017eenju Rije\u010di Bo\u017eje da mu ni ime ne znamo vrlo jasno i izravno prenosi Bo\u017eju poruku. Istom onom definicijom koja utemeljuje ustav naroda Bo\u017ejeg, deset Bo\u017ejih zapovijedi, Bog se u prorokovim rije\u010dima predstavlja: \u201eJa sam vas izveo iz Egipta, ja sam vas izbavio iz ku\u0107e ropstva.\u201c Bog potvr\u0111uje svoju pripadnost zajednici: \u201eja sam va\u0161 Bog\u201c (6,10). Ali jasno izri\u010de i svoje predbacivanje i prosudbu: rekao sam vam da ne \u0161tujete tu\u0111ih bogova, ali vi me niste poslu\u0161ali (6,10)<\/p>\n\n\n\n Gideon je predstavljen kao \u201esin\u201c \u010dime je istaknuta njegova uklju\u010denost u obitelj iz koje potje\u010de (6,11). Naknadno \u0107emo saznati da su mu bra\u0107a ubijena na brdu Taboru od Midjanaca (8,19). Gideon se treba suprotstaviti autoritetu oca kojemu pripada Baalov \u017ertvenik (6,25). Napetost s obitelji dolazi do izra\u017eaja u spominjanju Gideonova straha pred njegovima (6,27).<\/p>\n\n\n\n Uloga o\u010deva istaknuta je. Imanje na kojem Gideon radi svoj posao (6,11) i na kojem treba izvr\u0161iti svoj prvi pothvat pripada njegovu ocu (6,25). Po Bo\u017ejem nalogu od o\u010deva stada uzet \u0107e za prino\u0161enje \u017ertve (6,25). Pred ocem, kao i pred stanovnicima grada, Gideon osje\u0107a strah (6,27). Oca ve\u0107 u po\u010detku izvje\u0161taja po imenu poznajemo, on je Joa\u0161 (6,11), a pred ljudima koji tra\u017ee osudu i smrt Gideonovu (6,30), on brani sina (6,31). \u0160tovi\u0161e upravo argumentacija iz njegove obrane bit \u0107e osnovica na kojoj je formuliran nadimak za Gideona: Jerubaal \u2013 \u201eneka Baal vodi parnicu\u201c (6,32). Ako je Baal pravi Bog, neka sam \u0161titi svoje pravo, ne moraju to \u010diniti sumje\u0161tani Joa\u0161evi. Joa\u0161evim sinom bit \u0107e Gideon nazvan i onda kad je ve\u0107 mo\u0107ni junak pred kojim strepi utaborena vojska izrabljiva\u010da (7,14), a i kad se pobjedonosno vra\u0107a iz boja (8,12).<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da se Gideon prvi put imenom spominje tek u 6,11 prethodni je tekst svojevrstan uvod kojemu je Gideonovo poslanje odgovor. Prema klasi\u010dnom nacrtu biblijskog izvje\u0161taja o zvanju uvod 6,1\u201310 nazna\u010duje nevolju. Ovaj put to su, prema prvom dijelu uvoda 6,1\u20136, Midjanci sa saveznicima Amalekom i sinovima istoka (6,3). Predstavljaju internacionalnu prijetnju. Izrabljivanje je gospodarsko i potpuno (\u201ene ostavljaju ni\u0161ta…\u201c 6,4). Potpunost se o\u010dituje i u zaokru\u017eenom broju od 7 godina (6,1). Amalek predstavlja op\u0107eg neprijatelja i protivni\u010dku silu koju poznajemo iz boja Izraelova u pustinji kod kojeg Mojsije moli zdignutih ruku. Potpuna ekonomska ovisnost koju ovdje opisuje Sveto pismo nije nepoznata u suvremenom svijetu. Vremenu od 7 godina bit \u0107e na koncu kao pozitivni kontrast postavljeno 40 godina mira (8,28)<\/p>\n\n\n\n Teolo\u0161ku dubinu nevolje predstavlja prorokov nastup (6,7\u201310), a ona je povezana sa spiralom zla kao formalnom oznakom Knjige sudaca. Sastoji se u temeljnom otpadu od Bo\u017ejeg zakona koji se opisuje formulom: \u201e\u010diniti zlo u o\u010dima Gospodnjim\u201c (6,1). <\/p>\n\n\n\n U prvom Gideonovu susretu s Bogom 6,11\u201324 mogu se prepoznati \u010detiri preostala elementa biblijskog zvanja: (2) poslanje, (3) prigovor, (4) obe\u0107anje, (5) znak. Ve\u0107 pri tom prvom susretu s Bogom o\u010dito je da Gideon slu\u0161a. To se vidi u njegovim prvim rije\u010dima koje stavljaju u pitanje (6,13) glasnikov pozdrav (v12) i u tome \u0161to citira pripovijedanje otaca (v13). Ime prvog \u017ertvenika, koji kao zaklju\u010dak prvog susreta s Bogom Gideon podi\u017ee, mo\u017ee se shvatiti kao imenska re\u010denica: \u201eJahve jest \u0160alom\u201c 6,24).<\/p>\n\n\n\n Prvi put Bog mu se objavljuje preko posrednika, svojeg poslanika. An\u0111eo Jahvin dolazi pod hrast i ukazuje mu se (6,11s) \u2013 \u010ditamo. Ipak, ba\u0161 u onom \u010dasu kad Gideon izra\u017eava svoje razo\u010daranje i prigovor: \u201eGdje su sva ona \u010dudesa!… Gospodin nas je ostavio!\u201c (6,13) Bog mu se izravno obra\u0107a i upu\u0107uje mu svoju rije\u010d bez posrednika (v14). I ovdje se prepoznaje osobita Bo\u017eja pedagogija i susretljivost. Biblijska rije\u010d koja je ovdje upotrijebljena (glagol \u05e4\u05e0\u05d4) sugerira da mu je Bog okrenuo svoje lice.<\/p>\n\n\n\n Drugi susret s Bogom donosi Gideonu konkretan Bo\u017eji nalog jo\u0161 iste no\u0107i (6,25s). Budu\u0107i da se ne spominje nijedan novi dan, mogu\u0107e je da se iste no\u0107i daje i na izvr\u0161enje (6,27\u201332). Gideon svoje djelovanje zapo\u010dinje od teolo\u0161ke pozadine, od problema krivobo\u0161tva, ne od ekonomskog izrabljivanja. To je ve\u0107 drugi \u017ertvenik koji podi\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Prvo je pitanje koga \u0161tuju, koga priznaju kao vrhunski autoritet, obdr\u017eavaju li osnovni Bo\u017eji zakon koji im je dan. Iz toga \u0107e slijediti gospodarska pravi\u010dnost i blagostanje.<\/p>\n\n\n\n Tre\u0107i susret s Bogom jest poseban. Sastoji se u tome da je Gideon \u2013 kako doslovno veli biblijski tekst \u2013 \u201eodjeven\u201c Duhom Bo\u017ejim (6,34 \u05dc\u05d1\u05e9\u05c1 l\u0101ba\u0161 KS: \u201eobuzet\u201c). U\u010dinak je o\u010dit. Prvi put se slu\u017ei taktikom koju \u0107e primijeniti pri \u201enapadu\u201c na neprijateljski tabor (\u201erog\u201c v34, usp. 7,19), izlazi u javnost, okuplja vlastiti rod (v34), pleme kojemu pripada (Mana\u0161e 6,35 usp. v15), i jo\u0161 tri druga plemena (A\u0161er, Zebulun, Naftali (v35) kojima \u0107e se naknadno pridru\u017eiti i \u010detvrto, Efrajim (7,24). Za okupljanje plemena slu\u017ei se istom tehnikom kojom se Bog poslu\u017eio da do\u0111e do njega: \u0161alje poslanike (6,35; 7,24).<\/p>\n\n\n\n Gideon sa svje\u017ee o\u0161i\u0161anom vunom ve\u0107 drugi put tra\u017ei znak od Boga (6,36\u201340), prvi put ga je tra\u017eio kao potvrdu Bo\u017ejeg obe\u0107anja da \u0107e biti s njime (v17). Kod drugog znaka zbiva se svojevrstan susret s Bogom koji bez pogovora ispunja Gideonove izravno upu\u0107ene zahtjeve (v36.39), a ozna\u010den je op\u0107om imenicom \u05d0\u05dc\u05d4\u05d9\u05dd (6,36.39s). Gideon to ovdje jo\u0161 \u010dini prije kretanja u boj.<\/p>\n\n\n\n Peti susret s Bogom jest izravan Bo\u017eji nalog Gideonu da smanji svoju vojsku (7,1\u20138). Gideon pritom poslu\u0161no izvr\u0161ava i dopu\u0161ta da u dva navrata mno\u0161tvo ode. Prije je on od Boga tra\u017eio znak pouzdanosti, ispitivao je mo\u017ee li se osloniti na Boga, sad Bog njega ispituje ho\u0107e li se osloniti na njega. \u010cetiri puta mu se Bog pritom obra\u0107a. <\/p>\n\n\n\n Kad Gideon progla\u0161ava: \u201eTko se boji i strahuje, neka se vrati!\u201c onda ne izvr\u0161ava samo neposredan nalog Bo\u017eji, nego tako\u0111er primjenjuje odredbu koja je propisana u svetom Zakonu (Pnz 20,8). <\/p>\n\n\n\n Posljednji Gideonov susret s Bogom bit \u0107e Bo\u017eji poziv da po\u0111e u izvidnicu do neprijateljskog tabora (7,9).<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e je znakova koje Gideon dobiva od Boga. Prvi znak je ljevanica i paljenica pod hrastom, druga dva su sa runom, kad najprije samo vuna skuplja rosu (6,36\u201338), a potom samo vuna ostaje suha (6,29). Idu\u0107i znak jest dvostruko smanjivanje Gideonove vojske. Najprije od 32.000 ostaje 10.000 (7,3), potom od 10.000 ostaje svega 300 Gideonovih vojnika (7,6).<\/p>\n\n\n\n I nakon posljednjeg znaka, a to je san o kojem se pri\u010da u midjanskom taboru (7,13s) Gideon reagira pred Bogom odano (7,15): klanja se, priznaje Bo\u017eju mo\u0107 koja daje pobjedu (\u05d9\u05d4\u05d5\u05d4) i koja \u0107e se djelatno o\u010ditovati tako da u neprijateljskom taboru nastane zbrka u kojoj ljudi jedan drugoga napadaju (7,22). <\/p>\n\n\n\n Biblijska strategija rata Gospodnjega o\u010dituje se pri fingiranom napadu na protivni\u010dki tabor kad se 300 preostalih Gideonovih ljudi po no\u0107i do\u0161uljalo. Vr\u010deve razbijaju i tako stvaraju dojam razaranja. Sviraju rogom i tako proizvode buku. Baklje u rukama prijete kao da \u0107e napada\u010de vatra opkoliti i spaliti (7,21)<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 prije napada\u010de hvata strah. To se zbiva u snu koji pokazuje Bo\u017eji utjecaj na unutarnji svijet \u010dovjekov. Savjest napada\u010da i izrabljiva\u010da nemirna je. U poga\u010di koju sanja on vidi Gideonov ma\u010d i osje\u0107a jezu (7,14). Ve\u0107 taj san stvara strah u neprijateljskom taboru.<\/p>\n\n\n\n U vrijeme boja cijeli tabor hvata zbrka i zabuna te oni di\u017eu ma\u010d jedan na drugoga. Zbrku kod progonitelja i napada\u010da poznajemo kao motiv iz uzor-izvje\u0161taja u Knjizi Izlaska kad u redovima Faraonove vojske nastaje zabuna i nered. A me\u0111usobno napadanje susrest \u0107emo pri opisu sveop\u0107eg napada na Jeruzalem kod proroka Zaharije kad napada\u010di nemilice di\u017eu ruke jedni na druge. Izvje\u0161taj o Gideonu isti\u010de da je pri tom Bog na djelu: \u201eU\u010dini Jahve te oni okrenu\u0161e ma\u010d jedan protiv drugoga\u201c (Suci 7,22). Bog donosi pobjedu \u0161to je od po\u010detka bila njegova jasna nakana. Bogu treba prepustiti parnicu svoju. Njegovo vodstvo treba prepoznati. Izrael se ne smije uzoholiti i dr\u017eati da svojom silom dolazi do pobjede.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, napada\u010di sami sebe svojom razornom mo\u0107i zaustavljaju. Na djelu je njihov \u201ema\u010d\u201c (7,22), a ne \u201ema\u010d\u201c Gideonov iz sna (7,14), niti onaj koga u svom pokli\u010du zazivlju Izraelci kli\u010du\u0107i: \u201eMa\u010d za Boga i za Gideona!\u201c (7,20) <\/p>\n\n\n\n Bitno obilje\u017eje rata Gospodnjeg jest da se sve to zbiva ispred Izraelovih vojski, pred njima. Prije nego \u0161to oni pristupe, bitka je prakti\u010dki dovr\u0161ena. Bog ide pred njima i osuje\u0107uje silu protivnika. Ve\u0107 prva najava Bo\u017eja upozorava da \u0107e Midjanska mo\u0107 biti svedena na snagu jednoga \u010dovjeka: \u201ePobijedit \u0107e\u0161 Midjance kao jednog\u201c (6,16). To ujedno takti\u010dki opravdava i utemeljuje sustavno smanjivanje broja Gideonovih vojnika (7,3.6). <\/p>\n\n\n\n Sve \u0161to vojskama Izraelovim preostaje jest potjera za protivnicima koji su ve\u0107 u bijegu. Otpu\u0161tanje ljudi ujedno \u0107e se pokazati kao lukava i djelotvorna \u201eodstupnica\u201c za napada\u010de u bijegu. <\/p>\n\n\n\n Motiv rata Gospodnjega potvr\u0111uje suvremene inicijative oko razoru\u017eanja, iskreno zauzimanje za mir u svijetu i miroljubivo rje\u0161avanje sukoba. <\/p>\n\n\n\n Gideona od po\u010detka upoznajemo kao \u010dovjeka koji pa\u017eljivo slu\u0161a. Dobro \u0107e on \u010duti pozdrav Bo\u017ejeg glasnika koji mu veli: \u201eGospodin s tobom\u201c (6,12) i postavit \u0107e pitanje je li Bog s njima (6,13) u njihovoj te\u0161koj situaciji koja je dotle do\u0161la da u gorskim pukotinama, \u0161piljama i utvr\u0111enim podzemnim skrovi\u0161tima (6,2) moraju obra\u0111ivati i skrivati svoju ljetinu da im je plja\u010dka\u0161i ne otmu .<\/p>\n\n\n\n Gideon slu\u0161a i pamti. Kod poziva Bog obe\u0107ava da \u0107e Gideon svojom snagom izbaviti Izraela (6,19). To Gideon pamti, ponavlja i poziva se na to obe\u0107anje prije nego \u0161to \u0107e potra\u017eiti znak i potvrdu. Obra\u0107a se Bogu i podsje\u0107a: \u201eMojom rukom \u0107e\u0161 osloboditi Izraela\u201c (6,36).<\/p>\n\n\n\n Napokon, \u0161to mu je Bog prije pohoda na midjanski tabor izravno najavio (7,9), \u0161to i protivnici na temelju \u010dudesnog sna uvi\u0111aju (7,14) to Gideon \u010duje i pred svim najavljuje: Bog im je predao u ruke tabor midjanski (7,15).<\/p>\n\n\n\n Gideon je \u010dovjek koji ima problema sa strahom. Prvi Bo\u017eji nalog da ukloni krivovjerni, idolopokloni\u010dki oltar i prinese \u017ertvu pravom Bogu, Gideon izvr\u0161ava po no\u0107i jer se bojao svoje obitelji i sugra\u0111ana (6,27).<\/p>\n\n\n\n I poslije, kad bude trebao po\u0107i u izvidnicu i u\u0161uljati se sve do pred neprijateljski tabor, osje\u0107at \u0107e strah, pa \u0107e Bog s njime poslati pratioca da mu bude \u010duvar i osiguranje (7,10).<\/p>\n\n\n\n Bitan preokret nastaje kad \u010duje san protivnika koji je o\u010dito \u010dudesan i pokazuje strah koji vlada na strani midjanskih izrabljiva\u010da (7,13s). Gideon prepoznaje Bo\u017eje djelo jer se klanja i pred Bogom iskazuje \u0161tovanje (7,15). Razbijen je njegov strah. Sad on hrabro stupa na \u010delo \u010detama i sebe stavlja kao uzor. Poziva: \u201eKako vidite da ja \u010dinim, tako i vi \u010dinite\u201c (7,17). <\/p>\n\n\n\n Unutarnja preobrazba o\u010dita je. Na po\u010detku otac \u010duva le\u0111a sinu Gideonu zbog njegova opasnog mladena\u010dkog nesta\u0161luka. Otac ga uspje\u0161no brani pred mno\u0161tvom sumje\u0161tana koji spremaju lin\u010d. Potom Gideona susre\u0107emo kako \u0161alje glasnike i okuplja Izraelova plemena \u2013 i onda, kad treba po\u0107i u boj protiv plja\u010dka\u0161a (6,35), i onda, kad valja u potjeru za protivnicima koji su ve\u0107 u bijegu (7,24).<\/p>\n\n\n\n Vrhunac njegove spretnosti u vodstvu vidi se kad smiruje strasti. Galantno, kao prvi politi\u010dar, odbija \u017eestoki prigovor Efrajimaca. Uvjerljiv mu je argument koji upozorava na njihovu va\u017enu i vrijednu ulogu i primiruje ih (8,2). Taj vrhunac \n samostalnosti i lukava uspje\u0161nost ujedno je po\u010detak problema. <\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 pokret na onu stranu Jordana (8,4) jest problemati\u010dan jer je zadatak bio spasiti Izrael (6,14). Pogotovu osveta nad Sukotom i Penuelom (8,15\u201317) prelazi nalog Bo\u017eji da izbavi Izrael od Midjanaca.<\/p>\n\n\n\n Posljednja Bo\u017eja poruka koju je Gideon saslu\u0161ao bio je da Bog Gideonu predaje tabor midjanski, poslije je radio po svome. Posljednje Bo\u017eje djelo bija\u0161e pomutnja u midjanskom taboru.<\/p>\n\n\n\n Izostanak savjetovanja s Bogom ima svoj vrhunac u idolopoklonstvu koje povla\u010di cijelu zajednicu sa sobom (8,28). Sli\u010dno Aronu u pustinji Gideon skuplja zlato od naroda za pokretanje la\u017enog kulta. Otpad od vjere ima dalju i dublju posljedicu jer njegova obitelj biva uni\u0161tena bratoubojstvom. Sin mu Abimelek ubija svoju bra\u0107u (9,4).<\/p>\n\n\n\n Otpad ima dublje zna\u010denje zbog nastupa prorokova na po\u010detku (6,7\u201310) i zbog toga \u0161to Gideon zna istinu o pravom Bogu koji je izveo narod iz ku\u0107e ropstva (6,13) i njemu dvaput podi\u017ee \u017ertvenik (6,24.27) i zato \u0161to je Gideon definiran kao borac protiv krivovjerja (6,25\u201332), pogotovu pred izravnim Bo\u017ejim oprezom da se Izrael ne uzoholi (7,2).<\/p>\n\n\n\n Pred Gideonovim otpadom od vjere i njegova izjava o odricanju od vlasti: \u201eJahve \u0107e vladati nad vama\u201c (8,23) mo\u017ee imati prizvuk separacije i prezirnog odbacivanja.<\/p>\n\n\n\n Na po\u010detku uporno tra\u017ei znak. Nakon darovane pobjede i nakon politi\u010dkog uspjeha (8,1\u20133) to je zapustio.<\/p>\n\n\n\n Grube i \u017eestoke osvetni\u010dke najave koje izri\u010de nad Sukotom (8, 7) i Penuelom ne\u0107emo nigdje na\u0107i kao Bo\u017eju rije\u010d i nalog koji bi Gideon od Boga primio. Gideon ra\u010duna i dalje na Bo\u017eju pomo\u0107 i na pobjedu koju \u0107e mu Bog dati, ali planove koje sada kuje, nisu vi\u0161e od Boga.<\/p>\n\n\n\n Na svoju ruku nije samo i\u0161ao u osvetu nad gradovima koji su mu uskratili dobro\u010dinstva i nad midjanskim kraljevima, nego svog mladog sina \u017eeli u\u010diniti krvnikom (8,20). Od svog prvoro\u0111enca, koji je jo\u0161 dje\u010dak, tra\u017ei da se osveti i pogubi midjanske kraljeve. <\/p>\n\n\n\n Gideon ili je tra\u017eio znak, ili je poslu\u0161no izvr\u0161avao nalog Bo\u017eji, a potom, nakon \u010dudesnog sna, u pola njegova \u017eivotopisa ta komunikacija prestaje. Veliko nam je to upozorenje da valja ustrajno tra\u017eiti pravo nadahnu\u0107e od Boga. Sv. Ignacije, veliki u\u010ditelj zapadne duhovnosti, upozorava kako moramo mudro prepoznati kamo nas Duh Bo\u017eji poziva. Samo ono \u0161to od njega dolazi i samo ono \u0161to smo u razgovoru s Bogom, u molitvi, rasvijetlili i potvrdili, doista se isplati poduzeti.<\/p>\n\n\n\n doc. dr. N. Bili\u0107 SJ<\/p>\n\n\n\n vidi: Gideonov uspon i pad (Suci 6\u20138) Uvod Opis Gideonova lika na\u0107i \u0107emo u Knjizi Sudaca od 6. do 8. poglavlja. Gideon je poseban. Za nj Sveto pismo ne donosi oznaku “sudac”, ali klju\u010dna rije\u010d “spasiti” (hebr. 8x \u05d9\ufb2a\u05e2 6,14 s.31.36s; 7,2.7; 8,22 u hrv. KS i \u0160ari\u0107: “izbaviti”) upozorava na bitnu funkciju svih sudaca koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,6],"tags":[],"class_list":["post-2964","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biblijska-antropologija","category-nastava"],"yoast_head":"\nSin<\/h3>\n\n\n\n
Dvostruk uvod<\/h3>\n\n\n\n
Opetovani susreti s Bogom<\/h3>\n\n\n\n
Bo\u017eji znakovi<\/h3>\n\n\n\n
Bo\u017eja taktika<\/h3>\n\n\n\n
Gideonov razvojni put<\/h3>\n\n\n\n
Otpad od Bo\u017ejega poslanja<\/h3>\n\n\n\n
Revidirano: (15.01.2008.) 08.11.2008.\n2. izd. 18. 2. 2020.\nCROSBI<\/a><\/pre>\n\n\n\n
Gideon, borac<\/a>
“Kamo to vodi?”, Olimp.<\/em><\/a> <\/a><\/em>Magazin Hrvatskog olimpijskog odbora <\/em>(ISSN 1331-9523), 26 (2008), 16-17 (.pdf).<\/a>
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"