{"id":3755,"date":"2020-10-13T05:22:06","date_gmt":"2020-10-13T03:22:06","guid":{"rendered":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755"},"modified":"2020-10-13T05:40:23","modified_gmt":"2020-10-13T03:40:23","slug":"zariste-krscanstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755","title":{"rendered":"\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva"},"content":{"rendered":"\n

Ustroj i poruka teksta o bla\u017eenstvima u Mt 5,1-12<\/h3>\n\n\n\n
\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva (PDF)<\/a>Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n
\"\"
James Tissot, Govor o Bla\u017eenstvima<\/em> (1886.-96.), iz niza \u017divot Kristov<\/em>, Brooklyn Museum<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Prava egzegeza \u2013 tuma\u010denje Biblije, vodi nas natrag k Rije\u010di Bo\u017ejoj, daje nam da je dublje, bolje i vi\u0161e razumijemo. Toj se zada\u0107i, skromno ali odva\u017eno, posve\u0107uje i na\u0161 Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i u ovoj novoj, neobi\u010dnoj akademskoj godini. Stoga sa strahopo\u0161tovanjem promatramo ovaj cijenjeni, globalno poznat sveti odlomak u Matejevu evan\u0111elju (Mt 5,1-12) koji opisuje \u017eari\u0161te<\/em> kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n

Kratak uvod ocrtava prizor s Isusom, koji je zauzeo u\u010diteljski \u2013 sjede\u0107i \u2013 polo\u017eaj (Mt 5,1-2). Glavni dio teksta Mt 5,3-10 donosi Isusove prve rije\u010di u Govoru na gori <\/em>(Mt 5-7) kojima, na isti opisan na\u010din, govore\u0107i o “njima” u tre\u0107em licu, u \u010duvenih osam bla\u017eenstava<\/em> nabraja one ljude koje progla\u0161ava sretnima, primateljima milosti<\/em>. Kad slu\u0161amo o siroma\u0161nima, o o\u017ealo\u0161\u0107enima, o gladnima i \u017eednima, o progonjenima, s pravom se odmah pitamo: Tko od nas nije ve\u0107 osjetio da zbog siroma\u0161tva ne trpi neki nedostatak? Koliko puta smo gladovali i \u017ee\u0111ali za pravedno\u0161\u0107u i osjetili da nas nepravedno progone? Tko ne zna \u0161to je to \u017ealost?  U posljednjem odsjeku Mt 5,11-12 Gospodin pravi zaokret i obra\u0107a se izravno svojim slu\u0161ateljima: “Blago vama!”<\/p>\n\n\n\n

Deset zapovijedi, <\/em>kao svojevrsni temeljni zakon Bo\u017ejega naroda u Starom zavjetu, u Bibliji pronalazimo na dva mjesta \u2013 ponavlja se, \u0161to ponajprije ima svoje pedago\u0161ke razloge (Izl 20,1-17; Pnz 5,6-21). Sli\u010dno \u0107emo i Bla\u017eenstva<\/em>, taj ustav kr\u0161\u0107anske vjere, na\u0107i na dva mjesta. Osim Mateja, bilje\u017ei ih i Lukino evan\u0111elje (Lk 6,20-26), koje Isusa prikazuje kako govori u nizini (Lk 6,17), nagla\u0161avaju\u0107i da se Gospodin i U\u010ditelj spustio i ponizio. Sin Bo\u017eji postao je Sin \u010covje\u010dji. Osnovna razlika od Matejeva evan\u0111elja jest u tome \u0161to se ovdje Isus u Bla\u017eenstvima odmah izravno obra\u0107a svojim u\u010denicima i tako od po\u010detka pokazuje o kome je rije\u010d. Osim toga, u Lukinu evan\u0111elju, odmah uza svoj stijeg s \u010detverostrukim \u201cBlago vama!\u201d (Lk 6,20-22) postavlja i onaj suprotni s \u010detverostrukim \u201cJao vama!\u201d (6,24-26), a upu\u0107uje ga sitim bogata\u0161ima, koji se smiju i nasljednici su la\u017enih proroka. Zacijelo je ova podjela tako\u0111er poslu\u017eila sv. Ignaciju, utemeljitelju Dru\u017ebe Isusove, da u \u010duvenim Duhovnim vje\u017ebama<\/em> zacrta sredi\u0161nje Razmatranje o dvije<\/em> zastave.<\/p>\n\n\n\n

Op\u0107e je poznato da je sredi\u0161te Isusova \u017eivota i nau\u010davanja Otac nebeski. Vrijedi li to i za samu strukturu teksta o bla\u017eenstvima u Matejevu evan\u0111elju (Mt 5,3-12)? Isus devet puta ponavlja “bla\u017eeni” (gr\u010d. 9x \u03bc\u03b1\u03ba\u03ac\u03c1\u03b9\u03bf\u03b9 5,3-11). Uz to upravo devet puta govori o Ocu koji tje\u0161i (5,4), nasi\u0107uje (r. 6), iskazuje smilovanje (r. 7), dodjeljuje naslov svojim sinovima (r. 9), Otac im je (r. 9), Bog, vidljiv \u010distima (r. 8), nebeski kralj siromasima (r. 3) i progonjenima (r. 10), ima spremljenu veliku pla\u0107u (r. 12).<\/p>\n\n\n\n

U\u010ditelj Isus<\/h4>\n\n\n\n

Kod bla\u017eenstava zasigurno je najva\u017enije da ih govori Isus, na\u0161 Spasitelj i Otkupitelj. On je na\u0161 U\u010ditelj za kojim smo po\u0161li, kojega poznajemo. Kad govori o bla\u017eenosti, Gospodin govori o na\u0161emu unutarnjem \u017eivotu, o onom dragocjenom, bogatom, nepreglednom, nezamjenjivom svemiru koji nosimo u sebi i koji raste od prvoga trenutka otkako smo pod maj\u010dinim srcem po\u010deli prikupljati svoja prva iskustva pa sve do sada. Isus govori o tome kako nam je, kako smo, o onome \u0161to nas ispunja i \u0161to onda \u0161irimo oko sebe. Isus govori o onome za \u0161to \u0107e apostol poslije napisati: “Bog je ve\u0107i od na\u0161ega srca i znade sve” (1 Iv 3,20). Bogu je va\u017eno \u0161to nam je u srcu.<\/p>\n\n\n\n

Kad smo mala djeca, ako imamo dobre roditelje, oni se s ljubavlju i velikom skrbi brinu za to kako nam je. Va\u017ean dio na\u0161e samostalnosti, na\u0161ega sazrijevanja i odrastanja jest voditi brigu o svojemu unutarnjem \u017eivotu. Osim onih doista najbli\u017eih s kojima dijelimo \u017eivot, nitko od ljudi nema izravnoga uvida u to kako mi je, koliko sam zadovoljna osoba i koliko mi je dobro, pa, prema tome, ni od koga ne mogu pravo o\u010dekivati da se brine za ono \u0161to je u meni najdublje i najsvetije, najva\u017enije. Zato njegu, blagost i milosr\u0111e valja primijeniti u postupanju prema vlastitoj du\u0161i, prema osobnomu duhovnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detak i kraj<\/h4>\n\n\n\n

Mo\u017eemo li u tekstu o Bla\u017eenstvima relativno jednostavno prepoznati drevni hebrejski ustroj koji naslov takore\u0107i pi\u0161e na kraju? Poznajemo takav fenomen, primjerice, iz Levitskoga Zakonika u popisu brojnih uputa, a i na zavr\u0161etku cijele knjige (“Zapovijedi koje je Gospodin dao Mojsiju za Izraelce” Lev 27,34). Jo\u0161 je daleko poznatije kako, u opisu prelaska preko Crvenoga mora (Izl 14), zavr\u0161etak, nakon sa\u017eeta ponavljanja (“posred mora po suhom” Izl 14,29), daje teolo\u0161ki naslov cijelome poglavlju (“osvjedo\u010di se Izrael o mo\u0107i Gospodnjoj” 14,31). Posljednji redak Evan\u0111elja o bla\u017eenstvima otkriva da Rabbi Isus, kad im se izravno obrati, u svojim slu\u0161ateljima vidi dana\u0161nje proroke<\/em> (Mt 5,12). \u0160to su proroci u pro\u0161losti do\u017eivljavali, Gospodin za sada\u0161njost njima nagovije\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detak poglavlja isti\u010de da Isus gleda <\/em>svoje okupljene slu\u0161atelje i uspinje se na goru. Izvrsno je to upozorenje kako u \u010ditanju biblijskih tekstova valja \u017eivo paziti na kontekst. Kome Gospodin govori? Prva re\u010denica spominju\u0107i mno\u0161tvo<\/em> (4,25; 5,1) ve\u017ee se uz prethodno poglavlje. Ondje su navedeni slu\u0161atelji kojima Isus, sve\u010dano zapo\u010dinju\u0107i pou\u010davanje, upravlja Govor na gori. Od “u\u010denika” (gr\u010d. \u03bc\u03b1\u03b8\u03b7\u03c4\u03b1\u03af 5,1) koji su mu pristupili<\/em>, a s tim se nazivom ovdje prvi put u Evan\u0111elju pojavljuju, do sada \u0107emo poimence na\u0107i tek dvaput po dva brata: Petra i Andriju (Mt 4,18) te Ivana i Jakova (4,21).<\/p>\n\n\n\n

“Mno\u0161tva” i to “brojna” (gr\u010d. \u1f44\u03c7\u03bb\u03bf\u03b9 \u03c0\u03bf\u03bb\u03bb\u03bf\u03af Mt 4,25) navodi Matejevo evan\u0111elje u mno\u017eini, gledaju\u0107i na silan svijet koji je slijedio Isusa ne samo iz Galileje, nego i iz sjeveroisto\u010dne pokrajine s Deset gradova, iz velike, glavne, Judejske zemlje na jugu sa svetim gradom Jeruzalemom, a tako i s one druge, isto\u010dne strane rijeke Jordan gdje su od davnine smje\u0161teni Rubenovo i Gadovo te pola Mana\u0161eova plemena. Svi oni slijede<\/em> (gr\u010d. \u1f00\u03ba\u03bf\u03bb\u03bf\u03c5\u03b8\u03ad\u03c9 Mt 4,25) Isusa pa su u biti njegovi u\u010denici<\/em>. Me\u0111u njima su i oni bezbrojni “patnici, bolesni, opsjednuti, mjese\u010dari i uzeti” iz “cijele Sirije” kojima je Gospodin dao izlje\u010denje na dar (Mt 4,24) i, sada, sa svojim pratiocima koji su ih doveli, slu\u0161aju. Prizor s Bla\u017eenstvima predo\u010duje \u0161to je to kr\u0161\u0107anstvo: Neome\u0111eni niz du\u0161a koje odasvud dolaze do Isusa, okupljaju se oko njega, prilaze mu. On im je u sredi\u0161tu, njega slijede. Od njega tra\u017ee spas, primaju upute za svoj \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

To je narod Bo\u017eji koji Isus pou\u010dava. Mojsije im je na izvorima povijesti dao pet knjiga Zakona<\/em>. Kralj David u pet knjiga Psalama<\/em>, kao odgovor na Bo\u017eji govor, ostavio im je svoj molitveni \u017eivotopis. Sada Emanuel<\/em> otvara prvi od pet u\u010diteljskih govora koje \u0107e Matej zabilje\u017eiti s prepoznatljivom zaklju\u010dnom naznakom da je “Isus dovr\u0161io” izlaganje (\u1f10\u03c4\u03ad\u03bb\u03b5\u03c3\u03b5\u03bd \u1f41 \u1f38\u03b7\u03c3\u03bf\u1fe6\u03c2 Mt 7,28; 11,1; 13,53; 19,1;  26;1). Tako stoji na kraju Govora na gori (Mt 5-7), na kraju poslanja danog apostolima (Mt 10), na kraju prispodoba (Mt 13) i govora o Crkvi (Mt 18), te napokon na kraju govora protiv farizeja i o posljednjem sudu (Mt 23-25). Sve\u010dano prozboriv\u0161i na po\u010detku prvoga govora: “Blago<\/em> njima” Gospodin i U\u010ditelj jo\u0161 jednom pokazuje kako nastavlja i ispunja drevna Pisma koja, primjerice, zbirku Psalama zapo\u010dinju proglasom: “Blago \u010dovjeku”. Ipak za razliku od Staroga zavjeta Isus ne govori individualno, nego se obra\u0107a zajednici.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dni odsjek Bla\u017eenstava (Mt 5,11-12) izvrsno obja\u0161njava kako je cio tekst gra\u0111en. Isus se sada obra\u0107a izravno \u2013 dijalo\u0161ki, u drugom licu \u2013 svojim slu\u0161ateljima kako svjedo\u010di \u010detiri puta ponovljena osobna zamjenica “vi” (gr\u010d. 4x \u1f51\u03bc\u03b5\u1fd6\u03c2 Mt 5,11.12) i tri glagola u 2. licu \u2013 jedan u izjavnom obliku (“blago vama” tj. izvorno: bla\u017eeni ste<\/em> Mt 5,11) i dva kao zapovijed (radovati se, klicati 5,12). Upravo dva imperativa: “radujte se!” i “kli\u010dite!” u Mt 5,12 daju najbolju definiciju \u0161to zna\u010di ono “blago njima”.<\/p>\n\n\n\n

Svih osam bla\u017eenstava (Mt 5,2-10) zajedno s devetim izravnim: “bla\u017eeni ste” tj. “sretnici ste” (5,11) slijevaju se u Isusov dvostruk poziv (5,12). Gospodin poziva najprije na radost (5,12) kakvu \u0107e na dva mjesta staviti u svoju oporuku na Posljednjoj ve\u010deri (“da va\u0161a radost bude potpuna” Iv 15,11; 16,24), rasvjetljuju\u0107i posve usporedbu s talentima u kojoj je dobri i vjerni sluga pozvan: “U\u0111i u radost gospodara svoga!” (Mt 25,21.23). Drugi je poziv na ono klicanje, jedva spomenuto u Evan\u0111eljima, koje ipak dobro poznajemo kod Isusove Majke, kad njezin duh klik\u0107e <\/em>u Bogu, Spasitelju (Lk 1,47), i kod samog Sina Bo\u017ejega kad je u Duhu klicao<\/em> slave\u0107i Oca (Lk 10,21).<\/p>\n\n\n\n

Bla\u017eenstvo od Oca<\/h4>\n\n\n\n

U zavr\u0161nom se dijelu odlomka odmah vidi da Gospodin Bla\u017eenstvima izokre\u0107e na\u0161e normalno i redovito poimanje. Sretni smo, ka\u017ee, kad nas vrije\u0111aju i rugaju nam se, kad nas progone, kad nas la\u017eno optu\u017euju i la\u017eno progla\u0161avaju zlima (Mt 5,11). Kako \u010dovjek mo\u017ee pritom biti sretan? Prvi odgovor zacijelo mo\u017eemo tra\u017eiti u velikoj pla\u0107i<\/em> (gr\u010d. \u03bc\u03b9\u03c3\u03b8\u03cc\u03c2 \u03c0\u03bf\u03bb\u03cd\u03c2 Mt 5,12) koju \u0107e Otac nebeski jednom dati, a koju je upravo na taj na\u010din kao veliku nagradu<\/em> u davnim po\u010detcima prvi put obe\u0107ao Abrahamu (\u03bc\u03b9\u03c3\u03b8\u03cc\u03c2 \u03c0\u03bf\u03bb\u03cd\u03c2 LXX Post 15,1).<\/p>\n\n\n\n

O Bogu Ocu Isus u bla\u017eenstvima govori na tri na\u010dina. Ponajprije, kad spominje nebesa<\/em> kao ovdje na zavr\u0161etku (\u03bf\u1f50\u03c1\u03b1\u03bd\u03cc\u03c2 Mt 5,12). I kad na po\u010detku i na kraju niza bla\u017eenstava, kao otvorenje i zaklju\u010dak, govori o kraljevstvu nebeskom <\/em>(\u03bf\u1f50\u03c1\u03b1\u03bd\u03cc\u03c2 5,3.10), onda govori o Bogu. Isus o\u010dito slijedi obi\u010daj prepoznatljiv poimence u Knjigama o Makabejcima u kojima se spominjanje Boga izbjegavalo zbog politi\u010dkog nametanja mnogobo\u0161tva u helenizmu i umjesto toga govorilo se “Nebo”.<\/p>\n\n\n\n

Isus tako\u0111er govori o Ocu prema redovitu obi\u010daju evan\u0111eoskoga jezika, slu\u017ee\u0107i se trpnim glagolskim oblikom da upozori kako je Bog kao subjekt na djelu. \u010cuvaju\u0107i duh hrvatskoga jezika, mi Bla\u017eenstva hotimice prevodimo povratnim glagolom sa zamjenicom “se”, ali Evan\u0111elje je jasno: Bog \u0107e utje\u0161iti (Mt 5,4). Bog \u0107e nasititi pravedno\u0161\u0107u one koji za njom gladuju i \u017ee\u0111aju (5,6). Da smo na pravom putu kad tako \u010ditamo, potvr\u0111uje Majka Marija kad progla\u0161ava: “gladne napuni dobrima” (Lk 1,53). Otac \u0107e iskazati smilovanje onima koji sami imaju smilovanja (7). On \u0107e dati ime svojim sinovima (5,9) koji donose mir poput uskrsloga Sina, kad govori i ponavlja: “Mir vama!” (Iv 20,19.21).<\/p>\n\n\n\n

Isus napokon govori o Ocu imenicom Bog<\/em>, nazna\u010duju\u0107i koga to motre ljudi \u010dista srca (\u03b8\u03b5\u03cc\u03c2 Mt 5,8), i isti\u010du\u0107i da su mirotvorci sinovi Bo\u017eji<\/em> (Mt 5,9). Bla\u017eenstvo je Bo\u017eja stvar i O\u010dev dar.<\/p>\n\n\n\n

Isus i ja<\/h4>\n\n\n\n

Jo\u0161 vi\u0161e bi nam bla\u017eenost, radost i sre\u0107u, koja ne odgovara na\u0161im prvim naravnim impulsima, mogla razjasniti zamjenica u tuma\u010denju “zbog mene<\/em>” (gr\u010d. \u1f10\u03b3\u03ce, nagla\u0161eni genitiv, Mt 5,11). Pojavljuje se dodu\u0161e samo jedanput u Bla\u017eenstvima, ali klju\u010dna je. Kao \u0161to ljudi mogu trpjeti progonstvo zbog<\/em> (gr\u010d. \u1f15\u03bd\u03b5\u03ba\u03b5\u03bd  Mt 5,10) pravednosti, tako im se to, uz uvrede i la\u017e, mo\u017ee zbiti zbog<\/em> Isusa (r. 11). Isusov “ja” sadr\u017ean u zaklju\u010dku pokazuje nam o \u010demu se radi u Bla\u017eenstvima. Kao \u0161to \u0107e u Ivanovu evan\u0111elju vi\u0161e puta o\u010ditovati svoju vlastitu osobu \u010duvenim rije\u010dima “Ja sam”, tako i ovdje Isus objavljuje sama sebe. Objavljuje unutarnju \u2013 duhovnu \u2013 snagu svoje vlastite bo\u017eanske Osobe. Tko zbog Isusa trpi uvrede i izrugivanje, tko je zbog njega progonjen, tko sjedinjen s Isusom do\u017eivljava da la\u0161ci sve mogu\u0107e zlo iznose protiv njega, taj je bla\u017een. Nevidljiva, osjetljiva, fina \u017eivotna veza izme\u0111u kr\u0161\u0107aninova “ja” i Isusova “ti”, kakvu \u0107e sam Gospodin opisati govore\u0107i o trsu i lozama<\/em> (Iv 15,5) nosi bla\u017eenstva!<\/p>\n\n\n\n

Je li presmiono prepoznati u Bla\u017eenstvima Isusov govor o Presvetom Trojstvu? Isti\u010de sebe, vi\u0161estruko govori o Ocu, a Duh Sveti je prepoznatljiv ne samo u spominjanju utjehe<\/em> (gr\u010d. \u03c0\u03b1\u03c1\u03b1\u03ba\u03b1\u03bb\u03ad\u03c9 Mt 5,4) koju \u0107e o\u017ealo\u0161\u0107eni primiti jer on je Tje\u0161itelj<\/em> (\u03c0\u03b1\u03c1\u03ac\u03ba\u03bb\u03b7\u03c4\u03bf\u03c2 Iv 14,16.26; 15,26; 16,7). Osim toga upravo nas devet put nazna\u010deni, da tako ka\u017eemo, “duhovni osje\u0107aj” bla\u017eenosti<\/em> upozorava na prisutnost Duha, koji je Bo\u017eji unutarnji \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Kako nebo kraljuje<\/h4>\n\n\n\n

Kraljevstvo nebesko<\/em> \u010diju je blizinu Prete\u010da Ivan Krstitelj najavio (Mt 3,2), Isus nakon kr\u0161tenja i ku\u0161nje u pustinji istim rije\u010dima uzima kao temeljni proglas i otvorenje svojega javnog djelovanja (Mt 4,17). Nakon \u0161to je okupio prve u\u010denike u cijeloj \u0107e Galilejskoj zemlji pokrenuti kampanju<\/em> upravo “Evan\u0111eljem o Kraljevstvu” (Mt 4,23). Matej ovdje u Bla\u017eenstvima prvi put opet spominje “kraljevstvo” (gr\u010d. \u03b2\u03b1\u03c3\u03b9\u03bb\u03b5\u03af\u03b1 Mt 5,3.10) kao okvir za po\u010detak i kraj osmerostrukoga niza na na\u010din inkluzije<\/em>. Upu\u0107uje nas da u Bla\u017eenstvima \u010ditamo u \u010demu se sastoji i kako izgleda to kraljevanje nebesa. Kako to Bo\u017eji, uzvi\u0161eni nebeski svijet koji nas nadilazi i ostaje iznad nas, upravlja zemljom? Kako Gospodnja nebesa vladaju ovim na\u0161im ljudskim svijetom?<\/p>\n\n\n\n

Lako nam je, recimo to tako, s “pozitivnim” bla\u017eenstvima. Gospodin ponajprije u tre\u0107em bla\u017eenstvu govori o krotkosti<\/em> (Mt 5,5) koja obilje\u017eava njegovo srce (11,29). Specijalitet <\/em>je to Matejeva evan\u0111elja u kojem se jedino i to samo tri put pridjev “krotak” pojavljuje. Matej preuzima i potvr\u0111uje sliku koju prorok Zaharija nagovije\u0161ta i u Isusu prepoznaje poniznoga, blagoga \u2013 krotkoga kralja koji dolazi (Mt 21,5). Bla\u017eenstvo nudi danas vrlo aktualan program za ekologiju jer ne dopu\u0161ta da se Biblija svetogrdno uzima za despotsko podvrgavanje ili neobuzdano izrabljivanje zemlje koju nam Bog dade. Krotki \u0107e ba\u0161tiniti zemlju. Razumijemo takvo bla\u017eenstvo.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno nemamo te\u0161ko\u0107a ni u petom bla\u017eenstvu kod milosr\u0111a<\/em> (Mt 5,7), u kojem papa Franjo gleda sr\u017e na\u0161e vjere. Izvorno rije\u010d je o smilovanju<\/em> (od gr\u010d. \u1f14\u03bb\u03b5\u03bf\u03c2) koje poznajemo iz zaziva “smiluj se”  u svetoj misi i kod litanija (eleison, gr\u010d. \u1f10\u03bb\u03ad\u03b7\u03c3\u03bf\u03bd).  Odmah uvi\u0111amo logiku i kod one \u010disto\u0107e srca <\/em>(5,8) u \u0161estom bla\u017eenstvu,<\/em> za kojom od naravi \u017eudimo. U Evan\u0111elju \u010disto\u0107a<\/em> je suprotnost ne\u010distim<\/em> dusima koje Isus svojom snagom istjeruje iz opsjednutih. Rado prihva\u0107amo da je pravo bla\u017eenstvo gledati Boga<\/em> koji je nositelj, sredi\u0161te i sveti oslonac Kraljevstva, kao \u0161to je Majka, milosti puna<\/em> (Lk 1,28), gledala sinka, dijete svoje \u2013 u naru\u010dju i pod kri\u017eem.<\/p>\n\n\n\n

U sedmom bla\u017eenstvu napokon, stoji ista rije\u010d koja u gr\u010dkoj Bibliji opisuje Bo\u017eje stvaranje<\/em> (gr\u010d. \u03c0\u03bf\u03b9\u03ad\u03c9 Post 1,1) i nazna\u010duje da je Isus sazdao<\/em> Dvanaestoricu kao instituciju (Mk 3,14). U hrvatskom jeziku poznajemo je iz rije\u010di “poezija” koja ozna\u010duje umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo, a ovdje govori o Isusovim slu\u0161ateljima koji stvaraju<\/em> mir (Mt 5,9). Ustanovljuju ga i proizvode. Bez te\u0161ko\u0107e spoznajemo da su takvi mirotvorci bla\u017eeni<\/em> i da su djeca Bo\u017eja<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Protuslovlje u bla\u017eenstvima?<\/h4>\n\n\n\n

Te\u017ee nam je s onim, nazovimo ih, “ambivalentnim” bla\u017eenstvima, \u010detvrtim i posljednjim, osmim, koje obilje\u017eava ista pravednost<\/em> (Mt 5,6.10). Ni glad ni \u017ee\u0111, kao ni progon, nipo\u0161to nisu<\/em> po\u017eeljno bla\u017eenstvo. Ali biti gladan i \u017eedan pravednosti<\/em>, do\u017eivjeti proganjanje \u2013 pa bilo to i samo subjektivno, iznutra \u2013 zato \u0161to po\u0161tujemo pravednost,<\/em> ideali su koje lako priznajemo i zasigurno ih iz iskustva poznajemo.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ok i otpor izazivaju dva uvodna Isusova proglasa. Zar su bla\u017eeni oni koje je pogodila neima\u0161tina (Mt 5,3)? Kako mogu biti sretni<\/em> oni koji su u \u017ealosti <\/em>(5,4)? Biblijski narod Bo\u017eji pamti jad<\/em> (“bijeda\/siroma\u0161tvo\/ubogost” Izl 3,7) pod faraonskom \u0161akom u Ku\u0107i ropstva, zasigurno i iz pustinje i iz babilonskoga progonstva. Mi danas, u 3. tisu\u0107lje\u0107u, uza sav napredak, poznajemo te\u0161ko siroma\u0161tvo koje doslovce ubija do pola svijeta, a najvi\u0161e zbog na\u0161e sebi\u010dne, lo\u0161e raspodjele i globalizirane ravnodu\u0161nosti.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da to nikako nije<\/em> po\u017eeljno, u tuma\u010denju si poma\u017eemo naj\u010de\u0161\u0107e tako da slijedimo upravo Matejevo evan\u0111elje. Za razliku od Luke, gdje Isus jednostavno i bez okoli\u0161anja progla\u0161ava: “Blago vama, siromasi!” (Lk 6,20), Matej bla\u017eenstvo uzdi\u017ee na razinu duhovnoga siroma\u0161tva (Mt 5,3). Zaista, sam gramati\u010dki izrijek stavlja ovo bla\u017eenstvo uz bok \u010distima srcem<\/em> (Mt 5,8 gr\u010d. nominativ s dativom) koje najlak\u0161e prepoznajemo kao bla\u017eenu slobodu od grijeha koju nam Isus donosi. Otac nam je svojim opro\u0161tenjem dariva. \u010cista srca oni su koje je Isus oslobodio od ne\u010distoga<\/em> duha. Kojeg li bla\u017eenstva u srcu! \u010covjek vidi da je Bog djelovao u njemu.<\/p>\n\n\n\n

Bla\u017eenstvo siromaha postaje nam ipak jo\u0161 jasnije i \u017eivotnije prepoznamo li kako i ovdje Isus nastavlja i potvr\u0111uje \u010dasna Pisma iz starine, onu teologiju koja je u Knjizi Malih proroka dosegla neke svoje vrhunce. Sefanija bilje\u017ei kako jedino siromasi<\/em> po\u0161tuju i izvr\u0161avaju, doslovce “\u010dine” Bo\u017eje pravo (hebr. mi\u0161pat<\/em> Sef 2,3), dok ga ostali izokre\u0107u i preziru, gaze pravdu. U tom je po\u0161tivanju, ne u gorkoj oskudici i siroma\u0161tini, njihova veli\u010dina. Zbog toga su bla\u017eeni!<\/p>\n\n\n\n

Tajnovita uskrsna radost<\/h4>\n\n\n\n

Mo\u017ee li nam sli\u010dno u razumijevanju idu\u0107ega naoko protuslovnoga bla\u017eenstva o o\u017ealo\u0161\u0107enima<\/em> pomo\u0107i usporedba s Lukinim evan\u0111eljem? Ondje je drugo bla\u017eenstvo izravno upu\u0107eno onima koji “pla\u010du”: “Blago vama koji sada pla\u010dete!” (gr\u010d. \u03ba\u03bb\u03b1\u03af\u03c9 Lk 6,21). Kod Mateja Isus govori o “o\u017ealo\u0161\u0107enima” (gr\u010d. \u03c0\u03b5\u03bd\u03b8\u03ad\u03c9 Mt 5,4). To su u prvom redu oni koji oplakuju nekoga svojega jer je preminuo. Opis je to koji se u gr\u010dkoj Bibliji prvi put pojavljuje kad Abraham u \u017ealosti oplakuje svoju pokojnu Saru (LXX Post 23,2). Isusovo bla\u017eenstvo bilo bi, dakle, ponajprije op\u0107enito u bla\u017eenoj nadi da \u0107e pokojni ustati od mrtvih. Gospodin sam najavljuje: “Ja \u0107u ga uskrisiti” (Iv 6,44.54).<\/p>\n\n\n\n

No u Evan\u0111elju, koje je Radosna vijest, “\u017ealovanje” (\u03c0\u03b5\u03bd\u03b8\u03ad\u03c9 Mt 5,4; 9,15; Mk 16,10; Lk 6,25) prava je rijetkost, pojavljuje se samo \u010detiri puta, i vodi u vrlo odre\u0111enom smjeru. Osim u bla\u017eenstvima (“Blago o\u017ealo\u0161\u0107enima!” Mt 5,4; “Jao vama koji se sada smijete, vi \u0107ete \u017ealovati i plakati!” Lk 6,25), Isus \u0107e ovom rije\u010dju upozoriti da svatovi ne mogu biti u \u017ealosti<\/em> dok je zaru\u010dnik me\u0111u njima, ali da \u0107e im on biti ugrabljen (Mt 9,15). Bla\u017eenstvo postaje vrlo jasno kada u Markovu evan\u0111elju Marija Magdalena o\u017ealo\u0161\u0107enima<\/em> dolazi sa zapanjuju\u0107om radosnom vijesti o susretu s Uskrslim (Mk 16,10). Prema tome, Isus, kao i ina\u010de, govore\u0107i o o\u017ealo\u0161\u0107enima govori o svojemu \u017eivotu te najavljuje bla\u017eenstvo onima koji oplakuju njegovu otkupiteljsku smrt jer dovr\u0161etak te \u017ertve \u00ad\u2013 uskrsnu\u0107e, prvina usnulih<\/em> (1 Kor 15,20) \u2013 utjeha je koja dolazi.<\/p>\n\n\n\n

13.  listopada 2020.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n\n

dr. sc. Niko Bili\u0107, SJ
Fakultet filozofije i religijskih znanosti
Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ustroj i poruka teksta o bla\u017eenstvima u Mt 5,1-12 Prava egzegeza \u2013 tuma\u010denje Biblije, vodi nas natrag k Rije\u010di Bo\u017ejoj, daje nam da je dublje, bolje i vi\u0161e razumijemo. Toj se zada\u0107i, skromno ali odva\u017eno, posve\u0107uje i na\u0161 Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i u ovoj novoj, neobi\u010dnoj akademskoj godini. Stoga sa […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,9,5,6],"tags":[],"class_list":["post-3755","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biblijska-antropologija","category-cjelozivotno-ucenje","category-duhovnost","category-nastava"],"yoast_head":"\n\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva - Ad maiorem Dei gloriam<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"U Bla\u017eenstvima Gospodin govori o na\u0161emu unutarnjem \u017eivotu koji raste od prvih iskustava pod maj\u010dinim srcem i koji \u0161irimo oko sebe.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva - Ad maiorem Dei gloriam\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"U Bla\u017eenstvima Gospodin govori o na\u0161emu unutarnjem \u017eivotu koji raste od prvih iskustava pod maj\u010dinim srcem i koji \u0161irimo oko sebe.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Ad maiorem Dei gloriam\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/paterniko\" \/>\n<meta property=\"article:author\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/paterniko\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-10-13T03:22:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-10-13T03:40:23+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/TissotBeatitudes-709x1024.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Niko Bili\u0107 SJ\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Niko Bili\u0107 SJ\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"16 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755\"},\"author\":{\"name\":\"Niko Bili\u0107 SJ\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a\"},\"headline\":\"\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva\",\"datePublished\":\"2020-10-13T03:22:06+00:00\",\"dateModified\":\"2020-10-13T03:40:23+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755\"},\"wordCount\":3153,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/TissotBeatitudes-709x1024.jpg\",\"articleSection\":[\"Biblijska antropologija\",\"Cjelo\u017eivotno u\u010denje\",\"Duhovnost\",\"Nastava\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755\",\"url\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755\",\"name\":\"\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva - Ad maiorem Dei gloriam\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/TissotBeatitudes-709x1024.jpg\",\"datePublished\":\"2020-10-13T03:22:06+00:00\",\"dateModified\":\"2020-10-13T03:40:23+00:00\",\"description\":\"U Bla\u017eenstvima Gospodin govori o na\u0161emu unutarnjem \u017eivotu koji raste od prvih iskustava pod maj\u010dinim srcem i koji \u0161irimo oko sebe.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/TissotBeatitudes-709x1024.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/TissotBeatitudes-709x1024.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/\",\"name\":\"Ad maiorem Dei gloriam\",\"description\":\"doc. dr. sc. Niko Bili\u0107: nastava, duhovnost i cjelo\u017eivotno u\u010denje\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a\",\"name\":\"Niko Bili\u0107 SJ\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/14c6ebb29114394312c36c8ab93231d11917870146d266275d4470c0b6c44b88?s=96&d=blank&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/14c6ebb29114394312c36c8ab93231d11917870146d266275d4470c0b6c44b88?s=96&d=blank&r=g\",\"caption\":\"Niko Bili\u0107 SJ\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/amdg.ffrz.hr\",\"https:\/\/www.facebook.com\/paterniko\",\"https:\/\/www.youtube.com\/user\/paterniko\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva - Ad maiorem Dei gloriam","description":"U Bla\u017eenstvima Gospodin govori o na\u0161emu unutarnjem \u017eivotu koji raste od prvih iskustava pod maj\u010dinim srcem i koji \u0161irimo oko sebe.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva - Ad maiorem Dei gloriam","og_description":"U Bla\u017eenstvima Gospodin govori o na\u0161emu unutarnjem \u017eivotu koji raste od prvih iskustava pod maj\u010dinim srcem i koji \u0161irimo oko sebe.","og_url":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755","og_site_name":"Ad maiorem Dei gloriam","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/paterniko","article_author":"https:\/\/www.facebook.com\/paterniko","article_published_time":"2020-10-13T03:22:06+00:00","article_modified_time":"2020-10-13T03:40:23+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/TissotBeatitudes-709x1024.jpg","type":"","width":"","height":""}],"author":"Niko Bili\u0107 SJ","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Niko Bili\u0107 SJ","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"16 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755"},"author":{"name":"Niko Bili\u0107 SJ","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a"},"headline":"\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva","datePublished":"2020-10-13T03:22:06+00:00","dateModified":"2020-10-13T03:40:23+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755"},"wordCount":3153,"publisher":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a"},"image":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/TissotBeatitudes-709x1024.jpg","articleSection":["Biblijska antropologija","Cjelo\u017eivotno u\u010denje","Duhovnost","Nastava"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755","url":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755","name":"\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva - Ad maiorem Dei gloriam","isPartOf":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/TissotBeatitudes-709x1024.jpg","datePublished":"2020-10-13T03:22:06+00:00","dateModified":"2020-10-13T03:40:23+00:00","description":"U Bla\u017eenstvima Gospodin govori o na\u0161emu unutarnjem \u017eivotu koji raste od prvih iskustava pod maj\u010dinim srcem i koji \u0161irimo oko sebe.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#primaryimage","url":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/TissotBeatitudes-709x1024.jpg","contentUrl":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/wp-content\/uploads\/TissotBeatitudes-709x1024.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?p=3755#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"\u017dari\u0161te kr\u0161\u0107anstva"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#website","url":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/","name":"Ad maiorem Dei gloriam","description":"doc. dr. sc. Niko Bili\u0107: nastava, duhovnost i cjelo\u017eivotno u\u010denje","publisher":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/a3d4a18838314f7054f7cdc4f4d45f4a","name":"Niko Bili\u0107 SJ","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/14c6ebb29114394312c36c8ab93231d11917870146d266275d4470c0b6c44b88?s=96&d=blank&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/14c6ebb29114394312c36c8ab93231d11917870146d266275d4470c0b6c44b88?s=96&d=blank&r=g","caption":"Niko Bili\u0107 SJ"},"logo":{"@id":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/#\/schema\/person\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/amdg.ffrz.hr","https:\/\/www.facebook.com\/paterniko","https:\/\/www.youtube.com\/user\/paterniko"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3755"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3755\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3768,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3755\/revisions\/3768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/amdg.ffrz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}