uz dana\u0161nje Evan\u0111elje: 25. nedjelja god. C, petak 31. tjedna<\/p>\n\n\n\n
Poznata Kristova pouka o nepo\u0161tenu upravitelju u Lk 16,1-13 odlomak je koji u Evan\u0111elju kao tekstualnu cjelinu ponajprije objedinjuje biblijski sedmerostruki spomen “ekonomije”, a sedam <\/em>(hebr. \u05e9\u05c1\u05d1\u05e2 \u0161b\u02bb<\/em>) je u Svetom pismu podsjetnik na pouzdanost koja po\u010diva na Bo\u017ejoj zakletvi <\/em>(hebr. \u05e9\u05c1\u05d1\u05e2 \u0161b\u02bb<\/em>) ocima da \u0107e im dati zemlju. Jedinstven je to slu\u010daj u cijelom Novom zavjetu i odlikuje ovaj tekst kao izvrstan prikaz \u010dudnovate i zahtjevne evan\u0111eoske ekonomije. Samo ovdje prona\u0107i \u0107emo taj pojam kao glagol “upravljati”, “gospodariti” (\u03bf\u1f30\u03ba\u03bf\u03bd\u03bf\u03bc\u03ad\u03c9 Lk 16,2). Triput se uz to pojavljuje kao apstraktna imenica “upravljanje”, “gospodarenje” (\u03bf\u1f30\u03ba\u03bf\u03bd\u03bf\u03bc\u03af\u03b1 16,2.3.4). I jo\u0161 tri puta spominje se u opisu glavnoga lika koji je nositelj te slu\u017ebe, izvr\u0161itelj radnje: “ekonom”, “upravitelj” (\u03bf\u1f30\u03ba\u03cc\u03bd\u03bf\u03bc\u03bf\u03c2 16,1.3.8).<\/p>\n\n\n\n Ovaj je evan\u0111eoski odlomak Lk 16,1-13 po jo\u0161 jednom elementu znakovit i poseban. Samo ovdje u ukupnom novozavjetnom jeziku, kada je u po\u010detku rije\u010d o optu\u017ebi<\/em> protiv nepo\u0161tena upravitelja (16,1), pojavljuje se gr\u010dki glagol \u03b4\u03b9\u03b1\u03b2\u03ac\u03bb\u03bb\u03c9 koji stoji u korijenu imena \u03b4\u03b9\u03ac\u03b2\u03bf\u03bb\u03bf\u03c2 i nosi mu zna\u010denje: “\u0111avao”, “tu\u017eitelj”.<\/p>\n\n\n\n Tekst se jednostavno mo\u017ee razdijeliti u tri dijela. U prvom, uvodnome dijelu (Lk 16,1s), gospodar je u razgovoru s optu\u017eenim upraviteljem i tra\u017ei od njega ra\u010dun o upravljanju. Poziva ga da o\u010dituje koji je “logos” svojega upravljanja \u2013 princip, smisao i razumijevanje po kojemu se ravna (gr\u010d. \u03bb\u03cc\u03b3\u03bf\u03c2 Lk 16,2).<\/p>\n\n\n\n Drugi je dio teksta (Lk 16,3-7) najprije promi\u0161ljanje upravitelja pred najavom da \u0107e ostati bez svojega polo\u017eaja (“u sebi” r. 3). Otvoreno procjenjuje svoju situaciju jer nije spreman niti na te\u017eak rad, niti na prosja\u010denje pa kuje naum (“znam \u0161to \u0107u” r. 4) koji marno izvr\u0161ava. Poput aktivna, zauzeta menad\u017eera sa svakim pojedinim od poslovnih suradnika koji jo\u0161 moraju podmiriti dugove, on uspostavlja kontakt (“jednog po jednog” r. 5). Pripravlja tra\u017eeni obra\u010dun za ekonomiju koja mu je do sada bila povjerena.<\/p>\n\n\n\n Svojim postupkom dokazuje da je optu\u017eba protiv njega (Lk 16,2) to\u010dna jer krivotvori i la\u017eno, korumpirano, umanjuje dugovanje. Pri tom me\u0111utim pokazuje kako su dobra sredstvo, a u sredi\u0161tu stoji \u010dovjek, njegova egzistencija i me\u0111uljudski odnosi. Mo\u017eda se upravo na tome zasniva iznenadna pohvala (r. 8) koju gospodar izri\u010de upravitelju svojega imanja u idu\u0107emu, zavr\u0161nom dijelu teksta.<\/p>\n\n\n\n Ovaj tre\u0107i dio teksta (Lk 16,8-13) donosi tako svojevrstan preokret za kraj koji \u0107e poslu\u017eiti Isusu da istakne razliku izme\u0111u logike svijeta<\/em> i logike svjetla<\/em>. Vjerojatno se i ovdje (Lk 16,8) nalazi tipi\u010dan, genijalan zahvat Lukina stila koji u istom retku spaja dovr\u0161etak pripovijedanja (“Pohvali gospodar nepo\u0161tena upravitelja…”) i prelazi na Kristov upravni govor slu\u0161ateljima (“Sinovi su ovoga svijeta snala\u017eljiviji…”).<\/p>\n\n\n\n Jedno je ona pamet i me\u0111usobno razumijevanje koje povezuje nepo\u0161tena upravitelja \u2013 “ekonoma nepravde” (gr\u010d. \u03bf\u1f30\u03ba\u03cc\u03bd\u03bf\u03bc\u03bf\u03c2 \u03c4\u1fc6\u03c2 \u1f00\u03b4\u03b9\u03ba\u03af\u03b1\u03c2) \u2013 s njegovima, a drugo je Kristova pamet koja je svjetlo svijeta. Ipak sam Gospodin poti\u010de da s istim dovitljivim razumijevanjem i logikom iskoristimo dobra ovoga svijeta tako da se sprijateljimo s onima koji nas mogu primiti u svoj dom kad sva nepravda i sve bogatstvo ostane iza nas (Lk 16,9).<\/p>\n\n\n\n Upravitelj gospodari, ne robuje stvarima, zna da su dobra radi \u010dovjeka i da su ljudi va\u017eniji. Ima na pameti da \u0107e ovo pro\u0107i i da ga \u010dekaju vje\u010dni \u0161atori<\/em>. Odgovara za na\u010delo i osnove kojima se ravna u svojem upravljanju.<\/p>\n\n\n\n Kakva je Kristova ekonomija? Vje\u010dna Bo\u017eje Rije\u010d utjelovila se. Svjetlo istinsko do\u0161lo je u ovaj na\u0161 svijet i odmah daje vidjeti kako \u010dovjek, grijehu odan, odavno ve\u0107 prodaje “rog za svije\u0107u”. Ali ba\u0161 u takvu svijetu Isus govori svojim u\u010denicima<\/em> (Lk 16,1). Ovaj put njegove rije\u010di nisu kao u prethodnom poglavlju \u2013 s \u010duvenim slikama izgubljene ovce, izgubljene drahme i milosrdnoga oca \u2013 upu\u0107ene farizejima i pismoznancima, ni carinicima i grje\u0161nicima (usp. Lk 15). Isus sada pou\u010dava sinove svjetla<\/em> (usp. 16,8).<\/p>\n\n\n\n Na po\u010detku pouke jest \u010dovjek<\/em> (\u1f04\u03bd\u03b8\u03c1\u03c9\u03c0\u03bf\u03c2 16,1) kao i toliko puta kad tuma\u010di kraljevstvo Bo\u017eje. U\u010ditelj stavlja pred njih onaj va\u017ean \u010das kad \u0107e ovaj svijet uminuti, kad \u0107e nepo\u0161tena bogatstva<\/em> nestati (Lk 16,9). \u010cas dolazi kad upravitelj pred optu\u017eivanjem mora polo\u017eiti ra\u010dun, iznijeti svoj princip upravljanja, \u010dime se je ravnao, kako i za\u0161to postupao. Odmah odjekuje klju\u010dna poruka: “Ne mo\u017ee\u0161 vi\u0161e biti upravitelj!” (Lk 16,2)<\/p>\n\n\n\n Znamo dobro kakav je svijet u kojem duh optu\u017ebe olako iska\u010de. Ocrnjujemo i napadamo. Blatimo bez odgode i sustezanja. Dodu\u0161e zao je glas o evan\u0111eoskom upravitelju to\u010dan. Zaista, evo, gospodarevo imanje rasipa<\/em>. Oduzima, plja\u010dka: pedeset odnosno dvadeset posto. Od 100 mjera ulja krade 50 (Lk 16,6), od 100 mjera p\u0161enice krade ih 20 (r. 7).<\/p>\n\n\n\n U sredi\u0161tu Isusove pouke jedan je ekonom<\/em>, upravitelj u gospodarevu domu, nalik na starozavjetnoga Josipa Egipatskoga. Gospodar mu je povjerio svoj dom, sve svoje dao mu je u ruke (Post 39,5). Josip je u ono doba bio nepravedno optu\u017een (Post 39,17), da bi potom postao vrsni upravitelj cijeloga Egipta i osniva\u010d egipatske ekonomije (Post 41,55).<\/p>\n\n\n\n U primjeru koji Isus, U\u010ditelj, daje u pouci mo\u017eemo doista prepoznati dobre osobine. Unato\u010d optu\u017ebama, upravitelj ostaje priseban. Realno procjenjuje svoje fizi\u010dke i psihi\u010dke sile: Ne mo\u017ee<\/em> kopati, stidi se<\/em> prositi (Lk 16,3). Neki je oblik milosr\u0111a, premda nepo\u0161ten, kad ljudima smanjuje dugove, olak\u0161ava im (16,6.s). Svakako ovaj upravitelj zna u\u010diniti ono najva\u017enije. Stvara prijatelje. Nalazi ljude na koje se mo\u017ee osloniti, koji \u0107e ga primiti u svoj dom<\/em> kad vi\u0161e ne bude imao gospodarev dom na raspolaganju (16,4). “Tko \u0107e me primiti<\/em>” \u2013 razmi\u0161lja upravitelj (usp. Lk 16,4). “Primit<\/em> \u0107e vas u vje\u010dne \u0161atore” \u2013 najavljuje U\u010ditelj Isus (r. 9).<\/p>\n\n\n\n Tako jednostavno: imanje i dobra mogu biti u slu\u017ebi me\u0111uljudskih odnosa. Dobra ovoga svijeta mo\u017eemo upotrijebiti za ljubav prema bli\u017enjemu. Smisao im je da s njima gradimo Kristovo kraljevstvo u kojem vrijedi i izvr\u0161ava se nova zapovijed<\/em>, Isusova ba\u0161tina, tri put ponovljena: “Ljubite kao \u0161to sam ja ljubio! Ljubite jedni druge!” (Iv 13,34; 15,9.12).<\/p>\n\n\n\n Sam gospodar u Isusovoj pouci hvali upraviteljevu dovitljivost i pronicavost, njegov spretan um. Upravitelj gospodari stvarima, ne robuje im. Zna ih upotrijebiti za svrhu koju \u017eeli posti\u0107i. Svjestan je da su dobra u slu\u017ebi \u010dovjeka. Ljudi su va\u017eniji od novca. Danas smo svjesni, i papa Franjo to neumorno isti\u010de, kako je za o\u010duvanje okoli\u0161a, za ekologiju i spa\u0161avanje klime, presudan na\u0161 odnos prema bli\u017enjemu, napose prema Bo\u017ejem siromahu, daleko vi\u0161e negoli na\u0161 odnos prema kamenju, bilju i \u017eivotinjama. Na\u0161 svijet stalno izra\u010dunava kako povisiti gospodarski rast, natje\u010de se kako pove\u0107ati profit. Ipak, ve\u0107 dugo, valjan menad\u017ement dobro zna kako su ljudi i me\u0111uljudski odnosi najva\u017eniji. Daleko vi\u0161e zna\u010de od svih financija i nov\u010dane matematike.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to evan\u0111eoskoga upravitelja pokre\u0107e u akciju jest svijest o gospodarevoj najavi: “Ne\u0107e\u0161 vi\u0161e biti upravitelj” (Lk 16,2). Od po\u010detka Sveto pismo gleda na \u010dovjeka kojemu je povjereno gospodarenje. \u0160to je na prvoj stranici Biblije “gospodar” (Post 1,26.28), to na drugoj stranici razja\u0161njava znana slika: \u010dovjek \u0107e “obra\u0111ivati” i “\u010duvati” vrt Gospodnji (Post 2,15), opslu\u017eivati i obdr\u017eavati ono \u0161to je Bog “zasadio” (Post 2,8). Treba dobro gospodariti<\/em>. Upravitelj je Bo\u017ejih dobara koji ima na pameti da mu je zemaljski \u017eivot izmjeren. U Bo\u017ejoj je ruci. Pred ulazom u vje\u010dne \u0161atore<\/em> “oduzet \u0107e” nam se sva “uprava” (usp. 16,3). \u0160to je bilo, bilo je.<\/p>\n\n\n\n Dubinska je ipak razlika izme\u0111u nepo\u0161tena upravitelja koji \u017eeli spasiti sebe i Krista koji \u017eeli da se njegovi u\u010denici spase i dobiju mjesto u “vje\u010dnim \u0161atorima” (Lk 16,9). Isus, Svjetlo istinsko koje je do\u0161lo na svijet, pokazuje sinovima svjetla koliko vrijedi vjernost u najmanjemu (r. 10) i u ovim nepravednim ra\u010dunicama jer tako \u0107e nam Otac povjeriti ono pravo, trajno imanje (r. 11) koje ne\u0107e nestati. Vjernost u sitnicama dovodi do presudnoga uspjeha. Gospodin Isus to zacijelo najbolje pokazuje kad svojim u\u010denicima kod Posljednje ve\u010dere ponizno pere noge (Iv 13,5). Pou\u010dava nas da mo\u017eemo do\u0107i do onoga istinskoga<\/em> bogatstva koje iz dna du\u0161e pri\u017eeljkujemo. Mo\u017eemo do\u0107i do one autenti\u010dnosti u kojoj imam ba\u0161 ono moje, \u0161to mi Bog daje. Jedino to donosi mi punu radost i slobodu.<\/p>\n\n\n\n Gospodin se svojom poukom o nepo\u0161tenu upravitelju brine za nas. Nudi nam slobodu od bolne podijeljenosti srca i rastrgane du\u0161e. Lije\u010di od duhovne \u0161izofrenije. Gospodin stavlja izbor pred nas: S kime \u0107e\u0161 se sljubiti, s kunama i milijunima ili s Bogom svojim (Lk 16,13)? Uz koga \u0107e\u0161 prionuti, uza \u0161to se privinuti? Slu\u017eiti Bogu \u2013 jedina je prava sloboda, jedini on ne tla\u010di, ne iskori\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n Evan\u0111eoski nepo\u0161teni ekonom odmah je krenuo u odlu\u010dnu kampanju da pridobije ljude za sebe. A Isus Krist? Kakva je njegova ekonomija? Sam Gospodin nije prepolovio, niti tek za petinu umanjio, nego je svojom \u017ertvom posvema izbrisao<\/em> na\u0161u zadu\u017enicu<\/em> pred Bogom (Kol 2,14). Prihvatio je pritom i na\u0161 princip trgovanja, dopustio da bude prodan za 30 srebrnika (Mt 26,15). “Samoga sebe dao je kao otkup za sve” (1 Tim 2,6). Krvlju svojom<\/em> (Otk 1,5; 5,9) poni\u0161tio je zadu\u017enicu u cijelosti, “uklonio ju je pribiv\u0161i je na kri\u017e” (Kol 2,14). Tako je postavio osnovicu za na\u0161u molitvu i princip, obrazlo\u017eenje, za na\u0161e upravljanje.<\/p>\n\n\n\n Kristova prispodoba o nepo\u0161tenu upravitelju uz dana\u0161nje Evan\u0111elje: 25. nedjelja god. C, petak 31. tjedna Poznata Kristova pouka o nepo\u0161tenu upravitelju u Lk 16,1-13 odlomak je koji u Evan\u0111elju kao tekstualnu cjelinu ponajprije objedinjuje biblijski sedmerostruki spomen “ekonomije”, a sedam (hebr. \u05e9\u05c1\u05d1\u05e2 \u0161b\u02bb) je u Svetom pismu podsjetnik na pouzdanost koja po\u010diva na Bo\u017ejoj zakletvi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3906,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14,9,6],"tags":[],"class_list":["post-3905","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biblijska-antropologija","category-cjelozivotno-ucenje","category-nastava"],"yoast_head":"\nTri prizora<\/h3>\n\n\n\n
Upravitelj gospodareva doma<\/h3>\n\n\n\n
Ekonomija i ekologija<\/h3>\n\n\n\n
\u010covjek \u2013 upravitelj Stvoriteljeva imanja<\/h3>\n\n\n\n
Na\u0161a duhovna ekonomija<\/h3>\n\n\n\n
\n
\n