U pristupu svetom tekstu va\u017eno je \u010duvati postupnost. Teolo\u0161ki zaklju\u010dci i tvrdnje, aktualizacija teksta tek su na tre\u0107em stupnju. Prije toga uo\u010davamo formu i sadr\u017eaj teksta.<\/p>\n\n\n\n
\u017delimo li uo\u010diti kako je neki tekst i od \u010dega gra\u0111en od pomo\u0107i je predo\u010diti si mogu\u0107nost da stojimo pred nekom zgradom. Prije nego \u0161to bilo \u0161to znamo o njezinim stanarima, mo\u017eemo precizno uo\u010diti kako je gra\u0111ena. Je li visoka? Ima li nekih neobi\u010dnih gra\u0111evinskih elemenata, ne\u0161to \u0161to odmah upada u o\u010di? Koliko ima prozora? Gdje su vrata? Kakav je krov itd. <\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dno je i kod analize umjetni\u010dke slike. Prije prepoznavanja sadr\u017eaja mo\u017eemo to\u010dno odrediti veli\u010dinu slike, uo\u010diti boje, njihov intenzitet i eventualni kontrast. Mo\u017eemo pogledati kako su elementi na slici raspore\u0111eni. Postoji li neko sredi\u0161te slike koje se ve\u0107 po bojama prepoznaje? Prije toga uo\u010dit \u0107emo ako ima ne\u0161to neobi\u010dno ili ne\u0161to \u0161to se mo\u017eda ponavlja.<\/p>\n\n\n\n
Tako je i kod pristupa tekstu. Ve\u0107 smo u osnovnoj \u0161koli analizirali kratke tekstove, npr. pjesme, ili knji\u017eevna djela u kojima smo prepoznavali glavne likove, vrijeme i mjesto radnje te tra\u017eili kompoziciju: uvod, zaplet, preokret i rasplet. Textus zna\u010di tkanje, tkivo. <\/p>\n\n\n\n
U analizi biblijskoga teksta obi\u010dno najprije uo\u010davamo granice odakle dokle se prote\u017ee odlomak, jer tako po\u0161tujemo kontekst i pazimo kako je tekst povezan i smje\u0161ten u kanonu. Po naravi uo\u010dit \u0107emo najprije ako ima nekih neobi\u010dnosti i neo\u010dekivanih elemenata u tekstu. Uo\u010dit \u0107emo klju\u010dne rije\u010di koje nose i objedinjuju tekst. Ako k tome postoje ponavljanja, to \u0107e biti najbolji oslonac da odredimo dijelove teksta i njihov me\u0111usobni odnos.<\/p>\n\n\n\n
Ako je mogu\u0107e prepoznat \u0107emo vrijeme i mjesto radnje, a svakako je potrebno uo\u010diti koji su likovi u tekstu. Oni su nositelji radnje i \u010desto odre\u0111uju dijelove teksta. Posebnu vrijednost pritom ima utvr\u0111ivanje komunikacijske strukture, tj. tko kome govori, tko se kome obra\u0107a u tekstu.<\/p>\n\n\n\n
Sve to vodi do odre\u0111ivanja kompozicije teksta i njegove tzv. dinamike tj. uo\u010davanja postoji li neki po\u010detak i ishodi\u0161te, tijek i razvoj doga\u0111anja i mogu\u0107e napetosti, i napokon nudi li tekst kraj i rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n
Ako ove elemente utvrdimo prije pregleda sadr\u017eaja i tra\u017eenja (teolo\u0161ke) poruke bit \u0107emo daleko pravedniji prema tekstu i skromniji, oprezniji ali i bogatiji i precizniji u zaklju\u010dcima. <\/p>\n\n\n\n
16. 3. 23. <\/p>\n\n\n\n
Niko Bili\u0107, SJ<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U pristupu svetom tekstu va\u017eno je \u010duvati postupnost. Teolo\u0161ki zaklju\u010dci i tvrdnje, aktualizacija teksta tek su na tre\u0107em stupnju. Prije toga uo\u010davamo formu i sadr\u017eaj teksta. Kako prepoznati formu teksta? \u017delimo li uo\u010diti kako je neki tekst i od \u010dega gra\u0111en od pomo\u0107i je predo\u010diti si mogu\u0107nost da stojimo pred nekom zgradom. Prije nego \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,6],"tags":[],"class_list":["post-5847","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-cjelozivotno-ucenje","category-nastava"],"yoast_head":"\n