Isusovačka formacija u Europi

Svake druge godine patri koji su Družbi Isusovoj diljem Europe zaduženi za formaciju sastaju se na svoj informativni i formativni susret. Ove godine susret je održan krajem kolovoza na Malti, a okupiše se oci od Engleske i Portugala do Hrvatske i Rusije. Pater Orlando Torres, pomoćnik vrhovnoga poglavara Družbe za formaciju, istaknuo je više puta koliko je važno, osim pisanih izvještaja koji redovito do njega dolaze, imati priliku za osobni susret. Za hrvatske isusovce dragocjeno je bilo susresti, primjerice, oce iz Varšave, Dublina i Pariza gdje su naši skolastici na studiju.

Prva večer bila je dobrodošlica. Predstavljali su se naši domaćini, Malteška pokrajina Družbe Isusove. Govorio je sam p. provincijal koji će biti s nama cijelo radno vrijeme. Zajednički rad započeo je glavnim izlaganjem p. Torresa o izvanakademskoj formaciji mladih isusovaca. Istaknuo je pisma P. Generala u kojima se razlikuju četiri osnovna vidika našega odgoja: ljudsko i duhovno sazrijevanje, zajednički život, apostolsko djelovanje i akademska izobrazba. Upozorio je na važnost povezivanja ova četiri vidika u svakome članu Družbe, ali i na povezivanje pojedinih stadija u formaciji. Još jednom je podsjetio na osnovnu misao P. Generala kako je u Družbi, u skladu s karizmom sv. Ignacija, odgajatelj ponajprije Duh Sveti.

Predstavnik Lojolske pokrajine prikazao nam je dokument kojim si je sama formacijska zajednica u Bilbau sročila zadaće na koje se obvezuje ponajviše na temelju Dekreta 34. generalne kongregacije. Dugogodišnji rektor napuljskoga kolegija potom je iznio konkretna iskustva u odgoju. Zajedno sa studentima nastoji provesti duhovno rasuđivanje koje im pomaže da se usmjere u četiri osnovne isusovačke djelatnosti u Italiji: intelektualni rad, mladi, socijalni apostolat, duhovne vježbe. Iz Poljske su na susretu bila dvojica patara koji su nam govorili o duhovnim načelima formacije, istaknuvši otajstvenu, mističnu dimenziju koja počiva na najdubljoj čežnji da hodimo s Bogom. Također su nas izvijestili o redovitu rasporedu zajedničkoga života i rada, osobito u velikome kolegiju u Krakovu.

Pater Grenet iz Pariza definirao je formacijski rad ponajprije kao višestruku pomoć mladu isusovcu da stupi u kontakt s poglavarom, s duhovnikom, s voditeljem studija te s drugom subraćom u apostolatu. Isusovačka je zajednica pritom mjesto u kojemu mladi čovjek otkriva život Družbe. Vrlo bogato predavanje održao je p. Fletcher koji je u Velikoj Britaniji zadužen za formaciju. U Londonu i Oxfordu na studiju su isusovci iz raznih krajeva svijeta, a Britanska se pokrajina osobito brine za Guajanu i Južnu Afriku. Veliku vrijednost za formaciju ima uskrsni tjedan kada se održava tjedan isusovačke žive teologije.

Među isusovcima njemačkoga jezika postoji praktičan vodič za formaciju u obliku knjižice koja opisuje sve točke koje treba proći od novicijata do tercijata. Na temelju toga podsjetnika svake se godine obavlja procjena. Osobito je za formaciju korisna primjerena pratnja kod ljudi koji preuzimlju prve apostolske dužnosti. Posljednje, vrlo zanimljivo predavanje imao je predstavnik Portugala. Orisao je život zajednice koja okuplja isusovce nakon novicijata. Glavni zadatak u tome razdoblju jest spoznavanje samoga sebe, pri čemu je važno uzeti u obzir zdravo psihološko znanje i praksu. Zajednica ima radni susret svakoga tjedna, a osobite plodove donosi časna ignacijanska praksa da u duhovnoj obnovi svatko iznese pozitivne i negativne strane o sebi i o ostalima u obliku bratske opomene.

U radni dio sastanka pripada i rad u skupinama koje su svaki dan obrađivale po jednu od zadanih tema: duševno i duhovno sazrijevanje, rast u zajedništvu, apostolska djelatnost danas.

Popratni je program bio također vrlo bogat i opsežan. Prvi dio, u predvečerje prvoga radnog dana, bio je duhovan – izvrstan uvod u godinu sv. Pavla koja je pred nama. Djela apostolska precizno govore o brodolomu Apostola naroda, koji se od najstarijih vremena veže uz Maltu. Pohodili smo Špilju sv. Pavla u kojoj nas je dočekao profesor povjesničar i upoznao nas s pojedinostima. Upravo ondje imali smo misu, a to je mjesto pohodio i blagopokojni papa Ivan Pavao II. te se ondje uz kip sv. Pavla zadržao u molitvi. Drugi studijski pohod doveo nas je u konkatedralu sv. Ivana Krstitelja, matičnu crkvu reda Ivanovaca, kako se izvorno zovu Malteški vitezovi koji su obilježili povijesni razvoj Malte. Kao posebni gosti smjeli smo stupiti i na oltar, što inače nije predviđeno. Ondje je kiparski prikaz glavnoga događaja iz Krstiteljeva života: Ivan krsti Isusa. U malome muzeju pri dnu crkve, upravo uoči blagdana, vidjeli smo sliku Krstiteljeva pogubljenja, remek-djelo čuvenoga Caravaggia. Iscrpno smo upoznali i zidine glavnoga grada Valette pod vodstvom jednoga patra koji je odanle rodom.

studeni 2007.

p. Niko Bilić, SJ